Koliko BBC zna o Hrvatskoj: Pogledajte što su napisali o Domovinskom ratu i prvom hrvatskom predsjedniku

Britanski BBC u svojoj rubrici Country Profile objavio je niz nevjerojatnih podataka o Hrvatskoj.

Naime, na samom početku teksta o Hrvatskoj, BBC navodi kako je, nakon Deklaracije o neovisnosti, nastupio rat u trajanju od četiri godine. Iako BBC ne objašnjava o kakvom je ratu riječ, tko je napao i okupirao hrvatski teritorij, u nastavku svog teksta pak pišu da je nastupilo desetljeće autoritarnog nacionalizma Franje Tuđmana.

“Nakon Deklaracije o neovisnosti 1991. godine, nastupile su četiri godine rata i desetljeće autoritarnog nacionalizma Franje Tuđmana”, piše najveća televizijska korporacija.

Nadalje, BBC ističe zahtjev Hrvatske za članstvom u EU i pristupanje EU nakon dugotrajnog procesa pregovora.

“Početkom 2003. godine Hrvatska je dovoljno napredovala kako bi podnijela zahtjev za članstvo u EU i tako postala druga bivša jugoslavenska republika koja je to učinila, nakon Slovenije”, navodi se u tekstu.

BBC ističe hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović kao umjereno konzervativnu i prvu predsjednicu od samostalnosti.

“Prije je bila ministrica vanjskih poslova, veleposlanica u Sjedinjenim Američkim Državama i pomoćnica glavnog tajnika NATO-a”, navodi BBC uz opis predsjedničkih ovlasti.

U daljnjem tekstu, koji je ažuriran 22. svibnja 2018. BBC piše o hrvatskoj Vladi i premijeru Andreju Plenkoviću koji je, kako navode, “u koaliciji s malom reformatorskom strankom desnog centra, Mostom”, iako to nije već od travnja 2017., kada je Plenković Vladinu sjednicu zaključio razrješenjem Mostovih ministara, i ubrzo ušao u koaliciju s Vrdoljakovim HNS-om.

Je li riječ samo o pogrješkama ili pak, o neupućenosti u prilike u Hrvatskoj, možemo samo nagađati, no BBC uvjeren u istinitost ovih navoda tvrdi:

“Andrej Plenković, šef glavne konzervativne stranke Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), postao je premijer u listopadu 2016. godine. Formirao je koaliciju s malom reformatorskom strankom desnog centra, Mostom. Koalicija također ima podršku etničkih manjina koje su osvojile osam mjesta.”

U nastavku, BBC se dotiče medija u Hrvatskoj. Kako navode, uživaju visok stupanj neovisnosti.

“Hrvatski mediji uživaju visok stupanj neovisnosti. Hrvatska radiotelevizija, HRT, javna je televizija u državnom vlasništvu i financira se oglašavanjem i licencijom. Javna televizija i dalje je glavni izvor vijesti i informacija, ali HRT gubi dio publike, dok je privatna tvrtka Nova TV najgledanija”, piše BBC o hrvatskim medijima.

BBC ovaj tekst zaključuje izdvajanjem datuma koje smatraju ključnim u hrvatskoj povijesti te čitatelji tek u ovom dijelu mogu doznati kakav se rat vodio na prostoru Hrvatske.

1918. – Hrvatska glasuje za pridruživanje novom Kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca nakon raspada Austro-Ugarskog Carstva.

1929. – Kraljevstvo je preimenovano u Jugoslaviju, a sustav vlasti i dalje je centraliziran pod kraljevskom diktaturom.

1939. – Hrvatska seljačka stranka pregovara o djelomičnoj obnovi hrvatske autonomije

1941. – Njemačka napada. Formirana je “Velika Hrvatska”, koja obuhvaća većinu Bosne i zapadne Srbije. Vlada Ante Pavelića je instalirana fašistička vlada.

1945. – Nakon otpora komunističkih partizana pod Josipom Brozom Titom, Hrvatska postaje jedna od šest konstitutivnih republika jugoslavenske socijalističke federacije na čelu s Titom.

1980. – Umire Tito. Polagani raspad Jugoslavije počinje nakon što pojedine republike zatraže neovisnost.

1990. – Prvi slobodni izbori u Hrvatskoj nakon više od 50 godina. Komunisti gube od konzervativnog, nacionalističkog HDZ-a pod vodstvom Franje Tuđmana.

1991. – Hrvatska proglašava svoju neovisnost. Hrvatski Srbi na istoku zemlje protjeruju Hrvate uz pomoć jugoslavenske vojske. Gotovo jedna trećina teritorija Hrvatske pada pod srpsku kontrolu

1992. – UN proglašava 4 zaštićena područja u Hrvatskoj, s 14.000 pripadnika UN-a koji razdvajaju Hrvate i Srbe. Hrvatska se također uključila u rat u Bosni i Hercegovini (1992.-1995.), podupirući bosanske Hrvate protiv bosanskih Srba, a zatim protiv Bošnjaka. Franjo Tuđman izabran je za predsjednika Hrvatske.

1995. – Predsjednik Tuđman je jedan od potpisnika Daytonskog mirovnog sporazuma kojim se okončava rat u Bosni i Hercegovini.

1996. – Hrvatska obnavlja diplomatske odnose sa Jugoslavijom i pridružuje se Vijeću Europe.

2001. – Haški tribunal optužuje bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti u ratu u Hrvatskoj početkom 1990-ih.

2004. – Haški sud je zatvorio vođu hrvatskih Srba Milana Babića zbog sudjelovanja u ratnim zločinima nad nesrpskim stanovnicima u samoproglašenoj Republici Srpskoj Krajini.

2009. – Hrvatska se službeno pridružuje NATO-u.

2010 – Posjet hrvatskog predsjednika Ive Josipovića Beogradu naznačava poboljšanje odnosa sa Srbijom.

2013. – Hrvatska zauzima svoje mjesto kao 28. članica EU.