Ove godine Satiričko kazalište Kerempuh obilježava 50. rođendan, a o toj značajnoj obljetnici, zagrebačkoj kulturnoj sceni te o 32 – godišnjem vođenju tog kazališta, razgovarali smo s ravnateljem kazališta Duškom Ljuštinom.
Narod.hr: Kako biste pozvali publiku, da zajedno s Vama proslave 50. rođendan Kerempuha?
Ljuština: Pozivam publiku da nam se na toj proslavi od 25. do 27. ožujka pridruži, jer će programi Kerempuha biti otvoreni za posjetitelje i moći će dobiti besplatne karte.
Na repertoaru će biti Gospođa ministarka, koja je pobijedila na međunarodnom festivalu u Brčkom, osvojila glavnu glumačku nagradu u Tivtu, Elizabeta Kukić za glavnu žensku ulogu dobila je nagradu na Danima satire i na Nagradi hrvatskog glumišta za najbolju hrvatsku glumicu u 2013. Poslije toga 27.ožujka bit će izvedena Krletka, a na sam rođendan Kerempuha, 25.ožujka imamo promociju monografije, a navečer svečani program, također su besplatne karte.
Narod.hr: Što sve pripremate povodom 50. obljetnice?
Ljuština: Kazalište Kerempuh jedino je specijalizirano hrvatsko kazalište za satiričko-komediografsku literaturu. 25. ožujka će navršiti 50 godina od osnutka, nekada Jazavca danas Kerempuha. Promocija velike monografije bit će 25.ožujka, a povodom 50. obljetnice bit će prokazan i dokumentarni film o osnivaču kazališta, Fadilu Hadžiću. Oko podneva ispred kazališta otvorit ćemo pet pozicija-pet zvijezda slavnih, a jedna od tih zvijezda dobit će ime Fadila Hadžića, dok će jedna sasvim sigurno pripasti Mladenu Crnobrnji Gumbeku. Navečer će naš tim zajedno s Upravom i Krešom Dolenčićem napraviti revijalno-zabavni program sastavljen od raznih snimaka naših predstva, televizijskog materijala, nekih naših predstava u svojim manjim dijelovima uživo.
24.ožujka smo na Gumbekovim danima u Histrinskom domu s našom predstavom Buba u uhu. Početkom lipnja smo na otvaranju našeg festivala Dani satire, najstarijeg natjecateljskog hrvatskog festivala gdje će biti premijera Brešanove predstave Hamlet u selu Mrduša Donja, kultne predstave Mustafe Nadarevića, koja je značila puno više od kazališta u Hrvatskoj.
U ovoj 2014. Kerempuh očekuju mnoga inozemna gostovanja, suradnja u regiji i suradnja s kazalištima iz nekog austro-ugarskog prstena, pod naslovom Kazalište bez granica, a obnovit ćemo i Noćnu scenu.
Narod.hr: Što biste izdvojili iz 50-godišnje povijesti kazališa?
Ljuština: Kerempuh je jedno od naših najposjećenijih kazališta, u njemu je izvedeno 215 premijera, 20 392 predstave i da ga je vidjelo 6,64 milijuna ljudi. Znači skoro jedna Hrvatska i pol je prošla kroz ovo kazalište, koje je osnovano 25. ožujka 1964. u kavani Medulić u Medulićevoj ulici, davno kavani Bled. I te godine u Zagrebu je poznata priča da je bila velika poplava, kada je osnovano Satiričko kazalište Kerempuh, ono je kroz svoju povijest imalo niz problema, ali eto ’67. je tiskalo osmrtnicu da je umro tadašnji jazavac, ali se nekako vratio ponovno u život.
Narod.hr: Kakvo je danas Kerempuh kazalište?
Ljuština: Ono što je možda za Vas važno je da se može reći da je Kerempuh obiteljsko kazalište. U Kerempuh dolaze obitelji s djecom, mnogi ljudi dolaze u Zagreb na vikend da bi posjetili Kerempuh i vidjeli predstave. I mnogi su oduševljeni, javljaju nam se i pišu te se tako sa sigurnošću može reći da Kerempuh spada u obiteljski teatar.
Narod.hr: Kakav je vaš osobni doživljaj rođendana Kerempuha, s obzirom da ste ravnatelj već više od 30 godina?
Ljuština: Rođendan ovog kazališta za mene zapravo predstavlja sve. Ovo kazalište kad se ozbiljno sabere sve, je cijeli moj život. Ja sam došao ovdje 1982. uz male prekide. Bio sam direktor sektora za kulturu na Univezijadi 87., radna knjižica mi je ostala u Kerempuhu. Obavljao sam istovremno oba posla. Bio sam član Gradskog poglarstva, volonterski zadužen za obrazovanje, kulturu i sport, 2005.-2009., ali sam ostao ravnatelj Kerempuha. Jedini prekid sam imao kada sam bio zamjenik pročelnika za kulturu 2001., tada sam i službeno morao odnijeti radnu knjižicu. Ravnateljica je tada bila moja zamjenica ravnatelja Dragica Tihalo. Vratio sam se na ravnateljsku poziciju, praktički cijeli svoj radni vijek sam ravnatelj, svu svoju energiju, pamet, znanje, upotrijebio sam za dobrobit kazališta. U njemu se sjajno osjećam.
Narod.hr: Kako se upravlja Kerempuhom?
Ljuština: Spadamo u najuglednije kazališne kuće u ovom dijelu Europe, izuzetno smo posjećeni i imao visok postotak vlastitog prihoda u ukupnom prihodu koji se već približava brojci od 30 posto.
Narod.hr: Ovim rođendanom zaokružujete vlastitu karijeru, što dalje?
Ljuština: Kerempuh je kazalište koje je odredilo moj život, sudbinu i karijeru. Ja ću u ovom kazalištu završiti, ako me zdravlje posluži, svoj radni vijek i iz njega ću otići u mirovinu. Sada ću iskoristi prigodu i da odgovorim na neke prijepore koji se pojavljuju kod nas budući da ima puno dušebrižnika koji se time bave. Zakon kaže da radnici idu sa 65 godina u mirovinu, ako se drugačije ne dogovore s poslodavcem. Ja ne spadam u kategoriju gradskih službenika i gradskih činovnika. Djelatnike kazališta imenuje Skupština grada. Skupština je kada je mene imenovala znala koliko imam godina i odlučila je da me s tim godinama imenuje za ravnatelja, kao što postoje neki drugi primjeri ravnatelja, ravnatelj Leksikografskog zavoda (Antun Vujić) do nekih drugih institucija. Tu odluku je donijela Skupština grada. Najviše predstavničko tijelo grada Zagreba. To je odgovor svima onima koji govore da bi ja po nekom zakonu trebao otići u mirovinu.
Narod. hr: Brine li se dovoljno Zagreb o kulturi svojih sugrađana?
Ljuština: Zagreb spada u sam vrh europskih kulturnih metropola. Izdvaja vrlo ozbiljnih sad više od 7 posto gradskog proračuna za kulturu. Zagreb ima ozbiljan kazališni, likovni i glazbeni život. Zagreb je otvoren, multikulturalan, ozbiljna je kulturna metropola, gdje svatko tko želi može svaku večer konzumirati ozbiljne kulturne sadržaje. Mi čak prelazimo u velike europske gradove, pa se u gradu često puta odvijaju dvije kazališne premijere, dva velika koncerta ozbiljne glazbe, dvije do tri velike izložba u gradu. To čini Zagreb u ovom dijelu Europe, a poglavito u regiji bivše države, liderom.
Narod.hr: Kako biste opisali kulturnu scenu grada Zagreba?
Ljuština: Zagreb ima mnogo kulturnog sadržaja na razini bilo koje europske kulturne metropole. Samo što mi uvijek imamo neki problem, strane stvari su nam uvijek kvalitetnije od domaćih i skloni smo tuđe stvari više hvaliti od naših. Mi imamo puno više pameti nego što mislimo, puno više talenta nego što mislimo, puno više sjajnih rezultata, samo što bi to sve trebalo na neki način ukomponirati u neki zajednički cilj, zajednički projekt. Nama fali puno zajedničkoga i kada nešto hoćemo zajedno raditi možemo polučiti ozbiljne rezultate. U kulturi smo puno kvalitetniji nego što se sami prezentiramo.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
