Molitve u Koloseumu protiv smrtne kazne, pedofilije, vjerskih progona

Papa Franjo je u rimskom Koloseumu predvodio tradicionalnu pobožnost Križnoga puta. U razmišljanjima se govorilo o progonima zbog vjere ili pravde, o obitelji, patnji te zlostavljanju maloljetnika.

Više desetaka tisuća vjernika i posjetitelja sa svijećama u rukama okupilo se u petak navečer dok je papa Franjo, odjeven u bijelo stigao u 20.10 do Koloseuma.

Križni put oživljava Kristove muke od smrtne presude do pribijanja na križ, njegove smrti i polaganja u grob.

Osim kardinala Vallinija, Papina vikara za Rimsku biskupiju, križ su nosile osobe iz Svete zemlje, Iraka, Sirije, Nigerije, Egipta i Kine, jedna vrlo brojna obitelj, potom obitelj s posvojenom djecom, te jedan bolesnik i redovnice iz Latinske Amerike.

Na Papin zahtjev, meditaciju, jednostavnu i dirljivu, sastavio je talijanski biskup Renato Corti. Razmatranja su dala glas glas Isusovim osjećajima i mislima na putu prema Kalvariji. Međusobno su bila povezana stalnim podsjećanjem na ljubav Boga koji čuva ljude; na ljubav koja je dar, i koja dolazi posebno od raspetoga Isusa. Pred tom smo ljubavlju pozvani biti čuvari svijeta i svake osobe.

Tekst razmatranja obogatila je duhovna oporuka Shahbaza Bhattija, spisi nekih crkvenih otaca, Giovannija Battiste Montinija te Carla Marije Martinija, a obogaćen je i s nizom svetopisamskih citata.

Molitva za ukidanje smrtne kazne

Katolici su u petak navečer duž 14 postaja križnoga puta pozvali na molitvu i djelovanje za potpuno ukidanje smrtne kazne, protiv “barbarske profanacije” djece izložene pedofiliji te protiv vjerskih progona.

“Gledamo te Isuse, prikovana za križ. I goruća pitanja izbijaju: kada će biti ukinuta smrtna kazna koja se još primjenjuje u brojnim državama? Kada će biti izbrisan svaki oblik mučenja i nasilnog ugnjetavanja nedužnih osoba?”, bila su neka od pitanja postavljana tijekom križnog puta.

Molitva za žrtve zla pedofilije, trgovine ljudima i djecu-vojnike

Jedna od meditacija pripremljenih za 14 postaja govorila je “o djeci i mladima povređenima u njihovoj intimnosti, profaniranih na barbarski način” zlom pedofilije.

Meditacija je spominjala i “sudbinu djece vojnika, rada koji postaje ropstvo”, a govorila je i o “trgovini ljudskim bićima”.

Molitva za progonjene zbog vjere

Na križnom putu spominjali su se vjerski progoni što ih provode države i oružane skupine, napose džihadisti, dan nakon pokolja radikalnih islamista Al Šabab nad 147 osoba, uglavnom kršćana u Keniji.

“Kriste Gospodine, podrži progonjene. Neka se širi temeljno pravo vjerske slobode”.

“Muškarci i žene zatvarani su, osuđivani i čak ubijani samo zato što su vjernici ili angažirani za pravdu i mir. Ne srame se križa. Oni su veličanstveni uzori za sve”, kazivalo se u meditaciji koja je spominjala mučeništvo pakistanskog katolika, bivšeg ministra za manjine Shahbaza Bahttija, ubijenog 2. ožujka 2011.

“Važno mjesto žena u Evanđelju i ženski duh” bili su također spominjani u mediatcijama kao i podjele u današnjoj obitelji.

“Toliko obiteljskih drama! Ima ih za sve: majke, očeve, djecu, bake i djedove”.

Križni put time se osvrnuo na skorašnju sinodu, predviđenu u listopadu na temu obitelji.

Križ su nosili predstavnici zemalja zahvaćenih ratom, sukobima, napetostima: dvije redovnice iz Iraka, dvojica franjevaca iz Izraela, dvojica Sirijaca, dvojica Nigerijaca, dvojica Egipćana i dvojica Kineza.

Papa:’Raspet si od svog naroda, a mi se sjećamo naših svakodnevnih izdaja’

Nakon četrnaeste postaje, zaključnu molitvu izrekao je papa Franjo.

“Tvoj ‘Via Crucis’ sažetak je Tvojega života i slika Tvoje poslušnosti Očevoj volji i ostvarenje Tvoje beskrajne ljubavi prema nama grešnicima. Težina Tvoga križa oslobađa nas od svih naših tereta. U Tvojoj poslušnosti volji Očevoj spoznajemo naše opiranje i neposluh. Raspet si od svoga naroda, a mi se sjećamo naših svakodnevnih izdaja. U Tvojoj nevinosti, spoznajemo našu krivnju”, rekao je Papa.

Podsjetio je, kako je Isusovo iznakaženo tijelo plod naših grijeha, dok se u njegovoj samoći sjećamo svih ostavljenih od njihovih obitelji, društva, a Isusovo probodeno srce na križu daje nam vidjeti tijela naše braće napuštene i izmučene uz puteve, kao plod našeg nemara i naše ravnodušnosti.

U Tvojoj žeđi vidimo žeđ milosrdnog Oca koji želi prihvatiti, oprostiti i spasiti cijelo čovječanstvo. U Tebi, Božanska ljubavi i danas vidimo našu progonjenu braću odrubljenih glava i razapete radi njihove vjere u Tebe.

“Oživi Gospodine u našim srcima osjećaj vjere, nade, ljubavi, boli radi naših grijeha i daj da se pokajemo za naše grijehe koji su te razapeli. Isuse razapeti, jačaj našu vjeru da ne klonemo pred iskušenjima. Oživi u nama nadu da se ne izgubilo slijedeći zavodljivosti svijeta. Čuvaj nas, da nas ne zavede korupcija u svjetovnost. Pouči nas da je križ put do uskrsnuća. Pouči nas da je Veliki petak put do svjetla Uskrsa. Pouči nas da Bog nikada ne zaboravlja bilo koje od svoje djece i da se ne umara oprosti nam i zagrli nas u svojom beskrajnom milosrđu, pouči nas da se nikada ne umorimo traži oprost i da vjerujemo u bezgraničnom Očevo milosrđe”, rekao je papa Franjo.

Nakon blagoslova vjernike je potaknuo „vratimo se svojim kućama sa sjećanjem na Isusa, na Njegovu muku, i Njegovu veliku ljubav, ali s nadom u Njegovo slavno uskrsnuće”.

‘U opasnosti smo da svi budemo Poncije Pilat’

Tradicionalno je Križni put prigoda za podsjećanje na patnje današnjih ljudi. Ranije u petak u bazilici sv. Petra u Rimu propovjednik Papinskoga doma osudio je “zabrinjavajuću ravnodušnost” zapadnih čelnika prema progonu kršćana u svijetu.

Otac Raniero Cantalamessa u svojoj je propovijedi aludirao na pokolj što ga je u sveučilišnom kampusu počinila radikalna islamistička skupina Al Šabab koja je oslobodila muslimanske, a pobila kršćanske studente.

Otac Cantalamessa je osudio “džihadističku najezdu somalskih ekstremista” i upozorio: “Svi smo u opasnosti, ustanove i čelnici zapadnog svijeta, da postanemo Poncije Pilat jer si peremo ruke” od sudbine kršćana.

“Kršćani zacijelo nisu jedine žrtve pokolja, ali ne smijemo ignorirati da su oni najčešće ciljane žrtve u mnogim zemljama”, rekao je i osudio “zabrinjavajuću ravnodušnost svjetskih ustanova i javnog mnijenja pred ubijanjem kršćana”.

Osim pokolja u Keniji, Cantalamessa je spomenuo i odsijecanje glava 22-ojice egipatskih Kopta što je počinila Islamska država u Libiji.