Zlatno doba Dubrovnika, razdoblje Republike, ne prestaje iznenađivati svojim postignućima, a najnovija senzacija vezana je uz restauraciju renesansnog raspela iz bočne kapele župne crkve Gospe od Šunja na Lopudu.
Prilikom konzervatorsko-restauratorskih radova stručnjake je najprije začudila masa križa s korpusom u prirodnoj veličini – težio je tek desetak kilograma – a pravo iznenađenje uslijedilo je nakon uklanjanja premaza boje kojom je raspelo u nekoliko navrata nespretno obnavljano: snimanje na CT uređaju u dubrovačkoj bolnici pokazalo je da je unutrašnjost skulpture prazna, te da je izrađeno od neobičnog materijala, javlja Slobodna Dalmacija.
Prve faze kristijanizacije Meksika
U kontaktima sa španjolskim kolegama pokazalo se da je riječ o načinu izrade karakterističnom za novoosvojena područja Srednje Amerike u 16. stoljeću, odnosno vicekraljevstva Nove Španjolske, iz dijela čije je površine nastao današnji Meksiko.
Nakon uništenja astečke države i prvih faza kristijanizacije Meksika bio je potreban velik broj sakralnih umjetnina, posebice raspela i svetačkih kipova, te su španjolski konkvistadori brzo usvajali zatečene astečke načine obrtničke izrade. Tako je nastalo i ovo lopudsko raspelo, koje je zato neobično lagano i napravljeno od biljke koje u 16. stoljeću sigurno nije bilo na Lopudu. Izrada kršćanskih skulptura astečkom tehnikom prakticirala se kratko vremensko razdoblje, dok nisu pristigli kipovi rađeni klasičnim tehnikama – objasnio je ugledni dubrovački povjesničar umjetnosti Ivan Viđen, dodavši kako je njemački restaurator Hans Dietmar Portsteffen, profesor s Instituta za restauraciju i konzervaciju u Kölnu.
“Zaključak je da bi, s obzirom na poznate lopudske pomorce koji su plovili po svim morima tadašnjega svijeta, bilo očekivano da je netko od njih to raspelo nabavio u Meksiku ili u Španjolskoj te ga donio na otok. Poznato je da su i Vice Bune (1612.) i Miho Pracat (1607.) surađivali sa španjolskim dvorom i putovali u Meksiko, pa ta teza ima prilično čvrsto uporište. Ovakvih je raspela u čitavome svijetu sačuvano oko stotinu, većina u Meksiku i nekoliko u Španjolskoj, a ovo je jedino takvo raspelo u Hrvatskoj, ujedno i najudaljenije od Meksika. Jedno raspelo vrlo slično lopudskome nalazi se u katedrali u meksičkome gradu Puebli” objašnjava Viđen.
Više pročitajte u Slobodnoj Dalmaciji.
