Predstavljanje knjige ‘Hrvatski pomorski regesti – III. svezak’ u petak na HKS-u

Hrvatsko katoličko sveučilište i Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu organiziraju predstavljanje knjige Nikole Čolaka „HRVATSKI POMORSKI REGESTI – REGESTI MARITTIMI CROATI, III. svezak, Split 2017.

Predstavljanje će se održati u petak 17. studenog 2017. godine u 12 sati na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u dvorani „Blaženi Alojzije kard Stepinac“, 3. kat, Ilica 242 u Zagrebu.

O knjizi će govoriti prof. dr. sc. Stjepan Ćosić s Odsjeka za povijest Filozofskoga fakulteta u Splitu Sveučilišta u Splitu, doc. dr. sc. Naida-Mihal Brandl s Katedre za judaistiku na Odsjeku za hungarologiju, turkologiju i judaistiku s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Sveučilišta u Zagrebu te urednica knjige Zrinka Podhraški Čizmek.
O knjizi:

U prvom se svesku Hrvatskih pomorskih regesta nalazi 4890 unosa sakupljenih u Državnom arhivu u Veneciji i onom u Fanu, u drugom objavljenom također u Padovi, njih 6891 iz Državnog arhiva u Veneciji i onog u Ankoni, i konačno, u ovom trećem 3927 jedinica iz posljednja dva arhiva. Sva su tri sveska popraćena onomastičkim, toponomastičkim i analitičkim kazalima. Za ovaj je životni trud trebalo imati sve vrline povjesničara sakupljača: integritet, erudiciju i znanje, a prof. je Čolak pridodao i naglašenu ljubav prema Domovini. U njegovom djelu sadržan je čitav naš povijesni ideal vezan za Jadran, naše more, koje nas, kako je isticao, čini jedinim povijesnim pomorskim narodom u punom smislu u velikoj obitelji slavenske rase.
Jednom kada svi svesci budu objavljeni i digitalizirani imati ćemo pred očima čitavu našu pomorsku flotu 18. stoljeća: brodove, pomorce i robu i tada će se, prema velikom Fernandu Braudelu, ostvariti najveće savršenstvo koje nam povijest može pružiti da ćemo ponekad u trenucima nadahnuća, kao nekim bljeskom ući u navedeno vrijeme i prostor i pred očima gledati svaki naš brod i ljude u njihovoj svagdanjoj plovidbi na Jadranu.
Prof. Nikola Čolak je imao sreće da je u svojoj unuci Zrinki, našao obiteljskog člana nastavljača. Osim navedenih, oko 16.000 jedinica do sada tiskanih u tri sveska, u njegovom arhivu sada pohranjenom u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu čeka još oko 30.000 regestiranih, ali nesređenih jedinica, te još oko 70.000 mikrofilmiranih i fotokopiranih izvornih dokumenata. To blago sada leži na leđima njegove unuke i na našoj savjesti. Jednom kada u cijelosti bude objavljeno Hrvatska će simbolično i stvarno postati snažna jadranska pomorska država. (Iz Pogovora prof. dr. sc. Josipa Vrandečića).

Nava „Leon Coronato“ kap. konta Vicka Smeće o kojemu je također riječ u dokumentima (unutarnja prednja korica II).

O AUTORU

Nikola Čolak (1914. Janjevo-1996. Padova) povjesničar, arhivist, kulturni djelatnik i publicist, diplomirao filozofiju, klasičnu filologiju, talijanski i francuski jezik i književnost te povijest. U svibnju 1945. je uhićen od komunističkih vlasti te kako nije želio iz moralnih razloga sudjelovati u novom poretku osuđen je na tri godine zatvora i prisilnog rada. Boravio je u logorima u Popovači, Velikoj Pisanici, Sisku i Lepoglavi (zajedno s nadbiskupom Stepincem). God. 1954 dobiva posao u Državnom arhivu u Zadru gdje ostaje do 1960. te prelazi u zadarski Institut JAZU sto označava njegov ulazak u pionirsko područje hrvatske trgovačke pomorske povijesti kojoj je bio začetnik i do dan danas najjači predstavnik. Prikupljao je građu za pomorsku povijest Jadrana 18. st. u zadarskom  te u venecijanskom arhivu. Nakon pokušaja osnivanja 1966. u Zadru časopisa Slobodni glas sa skupinom heterogenih intelektualaca prisiljen je pobjeći u inozemstvo te dobiva politički azil u Italiji. Smjestio se u Padovi kako bi bio sto bliži venecijanskim arhivima, važnima za hrvatsku pomorsku povijest i kao istaknuti hrvatski emigrant angažirao se u raspravama o budućnosti Hrvatske. Njegovo djelo Iza bodljikave žice: svjedočanstvo o životu Hrvatske u srbokomunističkoj Jugoslaviji (Padova 1977) govori o njegovom iskustvu proživljenog stradanja. U Veneciji je osnovao Središnjicu za proučavanje hrvatske povijesti te je objavio preko 50 izvornih znanstvenih radova u relevantnim hrvatskim i talijanskim povijesnim časopisima. Pripremio je za tiskanje 16.000 dokumenata u Hrvatskim pomorskim regestima 18. st. u tri sveska, od kojeg je treći izdan post mortem. Prikupio je više od 100.000 dokumenata u hrvatskim i talijanskim arhivima tijekom četrdeset godina istraživanja vezano uz povijest Jadrana u 18. st. zasluživši status “erudita”: za takav je životni trud bio potreban integritet, erudicija i znanje kojima je prof. Čolak pridodao i naglašenu ljubav prema Domovini. (Iz Pogovora prof. dr. sc. Josipa Vrandečića)

O UREDNICI

Zrinka Podhraški Čizmek, urednica izdanja Hrvatski pomorski regesti/Regesti marittimi croati, III. svezak, izdanje Odsjeka za povijest Filozofskoga fakulteta u Splitu, Split 2017., Čolakova je unuka. Odrasla je u Padovi i preselila se u Hrvatsku u rujnu 1991. god. Diplomirala je talijanski jezik i književnost te povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorand je Odsjeka za povijest Sveučilišta u Splitu s temom “Hodočašća i hodočasnici u Loreto i Asiz u Hrvatskim pomorskim regestima 18. st.” pod mentorstvom prof. dr. sc. Marka Trogrlića. Sprema sveobuhvatniji projekt transkribiranja i izdavanja daljnjih 80.000 dokumenata hrvatske pomorske povijesti 18. st. u suradnji sa sveučilištima u Bologni, Trstu, Zagrebu i Splitu.

O SUDIONICIMA PREDSTAVLJANJA KNJIGE

Prof. dr. sc. Stjepan Ćosić redoviti je profesor Odsjeka za povijest Filozofskoga fakulteta u Splitu. Stručnjak je za političku, kulturnu, intelektualnu i demografsku povijest Dubrovnika, Dubrovačke Republike, Dalmacije i Hrvatske u 18. i 19. stoljeću kao i na raznovrsne arhivističke teme. Kao djelatnik Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku a potom kao ravnatelj Hrvatskoga državnoga arhiva u Zagrebu posvetio se arhivskoj građi i istraživanju istočne obale Jadrana. Dugogodišnji je član u uredništvima i urednik časopisâ u nakladi Zavoda HAZU i Hrvatskoga državnoga arhiva te drugih institucija iz struke (Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku i Dubrovnik Annals, Arhivski vjesnik i Fontes – izvori za hrvatsku povijest). Bio je voditelj projekta “Izvori za hrvatsku povijest u stranim arhivima” (šifra: 205-1301679-1459. od 2007.) koji se  odvija u sklopu znanstvenog programa “Izvori za hrvatsku baštinu i hrvatski europski identitet” (glavni voditelj programa prof. dr. Damir Boras), a sudjeluje i kao suradnik na projektu “Povijest Dubrovnika i Dubrovačke Republike”, voditelja dr. sc. Nenad Vekarić (šifra: 101-0000000-2652, od 1997.). Za svoj je rad dobio je i nekoliko javnih nagrada i priznanja.

Doc. dr. sc. Naida Mihal Brandl je docentica na Katedri za judaistiku na Odsjeku za hungarologiju, turkologiju i judaistiku. Diplomirala je povijest i arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Magistarski studij je provela u New Yorku na Jewish Theological Seminary. Doktorirala je na Odsjeku za povijest u Zagrebu s temom „Židovi u Hrvatskoj od 1944/1945 do 1952“. Stručnjak je za modernu i suvremenu židovsku povijest. Aktivno je sudjelovala u osnivanju Katedre za judaistiku gdje predaje povijesne kolegije na preddiplomskom i diplomskom studiju. Posebni su joj interesi židovska baština u poratnom razdoblju te Židovi na Mediteranu u Novom vijeku. Surađuje na istraživanju Hrvatskih pomorskih regesta 18. st. iz angolacije židovske povijesti te u projektu sveobuhvatnijeg izdavanja daljnjih 80.000 dokumenata hrvatske pomorske povijesti 18. st.