Predstavljanje knjige Mladena Ivezića ‘Ratni zločinac Tito’ 23. lipnja

Predstavljanje knjige mr.sc. Mladena Ivezića “Ratni zločinac Tito” održat će se u utorak, 23. lipnja 2015. godine, u 20:00 sati u dvorišnoj dvorani Bazilike Srca Isusova u Palmotićevoj ulici 33 u Zagrebu. Knjigu će predstaviti dr. sc. vlč. Stjepan Razum i mr. sc. Mladen Ivezić.

Inače, Mladen Ivezić (mr. sci. hist., 1957., Zagreb, Hrvatska) proveo je desetljeća po arhivima komunističke Hrvatske i nakon stjecanja slobode, 1991., istražujući zatajene pa i zabranjene fondove i dokumente. Josip Broz Tito, šef KPJ, nametnuo mu se kao predmet prouke dugo skrivanih zločina partizanskoga pokreta, kojemu je bio na čelu.

Ivezić je od 1991. godine radio za državno povjerenstvo za utvrđivanje žrtava Drugoga svjetskog rata i poraća. Od 2000. godine nekoliko je godina radio na prouci tajnih fondova Hrvata iz BH, uz posebnu dopustnicu Ujedinjenih nacija, nadopunjavajući time već prije stečenu vrhunsku naobrazbu o međudržavnome ratnom i humanitarnom pravu.

Ovo je sedma Ivezićeva knjiga, pretežno o Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Objavljivao je i znanstvene radove a posebno mnogo je pisao publicistiku; pod svojim i tuđim imenima.

Tri dijela knjige

Knjiga Mladena Ivezića “Ratni zločinac Tito” sastoji se od triju dijelova. U prvome se iznose dokumenti o vojnoj dokumentaciji i korespondenciji titovskih snaga u doba ND Hrvatske (1941.-1945.), u drugome o pseudopravnom legislativnome kompleksu i u trećemu o titovskoj huškačkoj promičbi.

Time Ivezić odklanja izgovore današnjih tzv. antifašista, da su za oko 500.000 protupravno ubijenih Hrvata i mirnih državljana ND Hrvatske 1945. krivi ojađeni individualni osvetnici iz titovskih snaga pa čak i same, bez ikakva suda poubijane, žrtve, zatim pojedini pijanci i anarhisti među pobjednicima.

Ivezić iz titovske vojne i policijske korespondencije jasno dokazuje, da se o zločinima nad Hrvatima stupnjevano izvješćivalo sve do vrha titovske vojske i partije, da je Josip Broz Tito sva ta izvješća odobravao te, osim implicitno, i eksplicitno zločine zapovijedao.

“Titovska je tobožnja legislativa u Ratu također bila zločinačka. Prisege su bile zločinačke a pseudozakoni zapovijedahu smrtnu kaznu i za svakoga tko je na bilo koji način surađivao s protutitovskim silama. Titovske su amnestije bile lažne; upućene protivničkim vojnicima pa čak i formulirane tako, da prestaju važiti istoga trenutka kada ih se objavi”, navodi se u opisu knjige.

Ivezić se, kao profesor komparativne književnosti, posebno posvetio završnoj transmisiji ratnozločinačkoga djela Josipa Broza Tita, idejnoj motivaciji antifašista na tako težke ratne zločine nad Hrvatima.

“Nevjerojatno je saznati da je u samo četiri godine ND Hrvatske samo na području današnje Republike Hrvatske (4.500.000 stanovnika) izišlo preko 300 naslova novina i povremenika (puta broj brojeva, tj. izdanja, puta broj primjeraka) i preko 500 knjižica. Sva su ta izdanja širila grozomorne laži i pozive na osvetu protiv hrvatskoga naroda. Nasuprot tome, literatura je ND Hrvatske bila izrazito bogoljubna, domoljubna a to znači i snošljiva prema ratnim protivnicima. “, stoji u pozivu.

Metodologija je Ivezićeva oslonac na bibliografiju iz titovskoga legla. Titovci su se do 1990-ih ponosili svojim dokumentima o vlastitim zločinima, te su ih objavljivali u tisućama knjiga. Tome je Ivezić dodao i svoj hrabar prodor u tajne i polutajne arhive, kojim je upotpunio sliku titovskoga ratnozločinačkog sustava, pojašnjavaju.

Kao i u drugim, tako i u ovoj knjizi, Ivezić od mnoštva podnožnih bilježaka ima manje od 10% napomena iz netitovskih vrela pa i tada uglavnom iz vrela titovskih saveznika. Nikada ne čini ekskontekstualizaciju. Sinteze i zaključci jako su mu rijetki, jer objavljeni dokumenti sami sve govore. I tada, Ivezić ne srlja i ne pretjeruje.

Ivezić je dokazao krivnju Josipa Broza Tita u svim trima područjima (vojno-policijsko, pravno i promičbeno) i u njihovoj sintezi.

Dakle, knjiga Mladena Ivezića pojavljuje se u najbolje moguće vrijeme. Veoma je značajna zbog toga što ukazuje na Tita kao ratnog zločinca tijekom cijelog rata. To je itekako značajna knjiga i za HNES koji je pokrenuo pitanje etičke osude i JB Tita i komunističkog režima za veleizdaju. Naime, kod nas je uobičajeno samo Titove zločine vezivati za Bleiburg, a zaboravljaju se ovi zločini tijekom rata o kojima piše Ivezić, poručuje se na kraju poziva na promociju.