Predstojnica Krstičević posjetila Hrvate u Rumunjskoj – najstariju hrvatsku dijasporu

U subotu 9. svibnja i nedjelju, 10. svibnja 2015. Daria Krstičević, predstojnica Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske posjetila je predstavnike hrvatske manjine u Rumunjskoj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tijekom dvodnevnog boravka predstojnica Krstičević je posjetila općine gdje žive Hrvati –  Karaševo i Lupak, te se susrela s općinskim načelnicima (knezovima)  Petrom Neagul i Marijanom Vlasici, koji su joj predstavili svoja sjedišta te razvojne projekte financirane sredstvima iz europskih fondova.

Predstojnica Krstičević je posjetila i sve tri župe, Karaševo, Lupak i Klokotič, koje postoje na ovome području gdje Hrvati žive već više od 600 godina te se susrela sa mještanima _ pripadnicima hrvatske manjine i sa župnicima: vlč. Marjanom Tincul iz župe Lupak, s vlč. Petar Regegila iz župe Karaševo te s vlč. Petrom Dobre iz župe Klokotič te obišla sakralne objekte koji svjedoče o snažnom nacionalnom i vjerskom identitetu Hrvata koji žive u ovom dijelu svijeta. Predstojnica Krstičević se susrela i s vlč. Nikolom Lausem, kanonikom u temišvarskoj biskupiji, kojoj pripadaju i ove tri župe.

Tijekom posjeta Hrvatima u Rumunjskoj, predstojnica Krstičević je posjetila i školske objekte, koji postoje u sedam mjesta gdje žive Hrvati i u svima se održava nastava na hrvataskome jeziku. Svim učenicima od 1. – 4. razreda, kojih je ukupno 120 predstojnica je poklonila komplete knjiga iz Hrvatskoga jezika, a knjige su dobili i svih 39 predškolaca.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Domu kulture u Karaševu organiziran je kulturno-umjetnički program učenika koji su sudjelovali u natječaju Plamen za visinama, u povodu obljetnice blaženoga Ivana Merza, koji se na poseban način štuje u Karaševu. U programu su, uz  hrvatske učenike iz svih sedam mjesta, sudjelovali i studenti hrvatskoga jezika sa Sveučilišta u Bukureštu.

U gradu Rešici, središtu županije u kojoj se nalaze općine u kojima žive Hrvati, predstojnica je posjetila izložbu fotografija „EU si Croatia“ (EU i Hrvatska) rumunjskog eminentog fotografa i predsjednika Udruge fotografa Rumunjske Eugena Negrea, koji je podrijetlom Hrvat.

Tijekom brojnih susreta, predstojnica Krstičević je istaknula zakonodavni i institucionalni okvir koji je temelj i jamstvo kvalitetne suradnje Republike Hrvatske s Hrvatima koji žive izvan njenih granica. Istaknula je važnost zajedničkog djelovanja i naglasila da će Državni ured, kao središnje tijelo za odnose s Hrvatima koji žive izvan Republike Hrvatske i dalje sustavno surađivati i pomagati realizaciju projekata ove vrlo aktivne zajednice, koja je kao „najstarija hrvatska dijaspora“ uspjela sačuvati svoj hrvatski identitet.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Veze Hrvata iz Rumunjske s Republikom Hrvatskom vrlo su čvrste. Trenutačno u sedam naselja: Karaševo, Lupak, Klokotič, Nermić, Ravnik, Vodnik i Jabalče, ukupno živi oko 5.000 Hrvata.

Hrvati u Rumunjskoj, svoj hrvatski identitet, hrvatski jezik, kulturu i običaje čuvaju i razvijaju preko 600 godina. Unatoč tome što stoljećima žive u drugoj zemlji i drugoj kulturi,  unatoč teškim političkim i povijesnim prilikama, uspjeli su sačuvati svoj hrvatski nacionalni identitet i svoj materinski jezik kao malo koja hrvatska zajednica u svijetu te uvijek  s ponosom ističu svoju pripadnost hrvatskom narodu.

Ovaj tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.