Prof. dr. sc. Stjepan Baloban u svojoj kolumni za prosinac kršćanske obiteljske revije Kana piše o evangelizaciji i promjenama u Crkvi, reformama o kojima se sve više raspravlja u sinodskom procesu koji se trenutačno događa u Katoličkoj Crkvi, kao i o reakcijama na te promjene.
Kolumnu uz dopuštenje izdavača djelomice prenosimo.
> Prof. Baloban: Sinodalnost nije ‘čarobni štapić’
>Više od 70 biskupa potpisalo ‘bratsko pismo zabrinutosti’ zbog Sinodalnog puta u Njemačkoj
>Nadbiskup San Francisca: Kristov je nauk bezvremenski, a Sinodalni put u Njemačkoj sije zablude
(…)
Mediji, kako civilni, tako i crkveni sve više govore o sinodalnosti u Crkvi. Važno je prihvatiti činjenicu da je to mnogima, možda i većini, nejasan i prilično zbunjujući pojam, a drugima sinodalnost znači radikalne promjene u Crkvi. S papom Franjom je u Katoličkoj Crkvi započeo proces promjena koje se među vjernicima, ali sve više i među službenim predstavnicima Crkve, u pojedinim dijelovima Europe i svijeta različito tumače i, što je iznimno važno naglasiti, te željene promjene vezuju se uz suprotne poglede na određena konkretna pitanja kako pod etičko-moralnim, tako i pod crkvenostrukturnim vidom (celibat, ređenje žena, spolni moral, blagoslov homoseksualnih brakova u Crkvi, …). Očiti primjer ovoga, potonjeg jest „Sinodalni put“ Katoličke Crkve u Njemačkoj (započeo 2018.), koji izaziva sve više prijepora između te krajevne Crkve i službene Crkve u Rimu.
Hoće li susret u Vatikanu donijeti rješenje ili ne?
To je na osobit način došlo do izražaja u službenom posjetu njemačkih biskupa ad limina apostolorum u Vatikanu (14. – 18. studenoga 2022.), posebno na susretu s voditeljima nekih Dikasterija Rimske kurije (18. studenoga 2022.). Bio je to posebno organiziran susret o prijeporima oko Sinodalnoga puta (Synodaler Weg) njemačke Crkve. U zajedničkom priopćenju nakon toga susreta došle su do izražaja razlike između „njemačkog“ i „rimskog“ tumačenja reformi u Crkvi, ali je na kraju priopćenja naglašeno kako je „usuglašeno da je potrebno nastaviti međusobno slušanje i dijalog u sljedećim mjesecima, kako bi mogli pridonijeti obogaćivanju njemačkog Sinodalnog puta i sveopće Sinode Crkve“ (Njemački biskupi s voditeljima dikasterija razgovarali o Sinodalnom putu, u: IKA, 19. 11. 2022.).
> Kardinal Müller: Sinodalni put Crkve u Njemačkoj je u biti protukatolički
> Nadbiskup Gänswein: ‘Sinodalni put Crkve u Njemačkoj želi uništiti život i djelo pape Benedikta XVI.’
>Stanić: Uzvišeni put Crkve nalazi se u njezinoj poniznosti, što je suprotno suvremenoj samodostatnosti
Budućnost će pokazati na koji će se način riješiti ovo pitanje, odnosno kojim će putem krenuti Crkva u Njemačkoj. Nakon ovoga susreta prvi komentari vodećih ljudi njemačkoga Sinodalnoga puta daju naslutiti da će Crkva u Njemačkoj nastaviti svojim „sinodalnim putem“ bez obzira na upozorenja koja su dolazila i dolaze iz Rima.
Evangelizacija kao korektiv
U ovom trenutku mi se čini važnim upozoriti na jednu činjenicu koja je trajno prisutna u Katoličkoj Crkvi nakon Drugoga vatikanskoga koncila. Riječ je o inzistiranju rimskih biskupa na važnosti i značenju evangelizacije za reforme u Crkvi.
(…)
A Crkva u Hrvatskoj?
Koliko smo i jesmo li uopće kao kršćani, kao teolozi i kao službena Crkva u Hrvatskoj svjesni da će se u sveopćoj sinodi Crkve pojaviti i neka od prije navedenih prijepornih pitanja? Hoćemo li u tom slučaju kao crkveni službenici dopustiti civilnim medijima i pojedinim katoličkim portalima da o tome izvještavaju hrvatsku crkvenu i društvenu javnost! Ili ćemo činjenično stanje uzeti ozbiljno u obzir i pod evangelizacijskim vidom tražiti rješenja!
Prof. dr. sc. Stjepan Baloban
Članak u cijelosti potražite u tiskanom ili eIzdanju Kane.
> Baloban: Moja knjiga govori i o bolnom trenutku zaustavljanja kanonizacije Stepinca
> Prof. Baloban: Kardinal Franjo Kuharić – čovjek i biskup kojemu se vjerovalo
O autoru
Prof. dr. sc. Stjepan Baloban pročelnik je Katedre socijalnog nauka Crkve na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Prvi je pročelnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK (1997.-2004.), a od 2002. do 2005. bio je “Katedralni propovjednik” u zagrebačkoj katedrali.
Član je Etičkog povjerenstva Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” (od 1994.). Od veljače 2004. član je Savjeta za populacijsku politiku vlade Republike Hrvatske (od 2004.) te Upravnog odbora poslijediplomskog specijalističkog studija “Menagement neprofitnih organizacija i socijalno zagovaranje” (od 2004.).
Bio je predstojnik Instituta za teološku kulturu laika KBF-a (2005.-2009.) te je član različitih komisija i odbora KBF-a. Od 1995. član je uredništva, a od 2016. glavni i odgovorni urednik Bogoslovske smotre. Kontinuirano piše Kolumnu u mjesečniku Kana (od 2003.) te je član Skupštine Kršćanske sadašnjosti (od 2011.).
Mentor je više od 90 diplomskih radova te 7 licencijatskih i 5 doktorskih. Napisao je 7 autorskih knjiga, 26 knjiga je uredio sam ili u suuredništvu, od kojih su 2 objavljene u inozemstvu, a napisao je i 80 znanstvenih radova u domaćim i međunarodnim publikacijama, 42 stručna rada i intervjua te mnoge prikaze.
Prof. dr. sc. Baloban dobio je Nagradu “Europski krug” za izvanredne zasluge na afirmaciji europskih vrijednosti u Hrvatskoj i domovine u svijetu na području afirmacije demokratskih vrijednosti (2003.) te Nagradu grada Jastrebarskog za životno djelo – in commune bonum (za opće dobro) (2010.).
** Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
