Filmska industrija ima svoje Oscare, glazbena Grammyje, a medijska Pulitzerove nagrade. Prestižne američke novinarske nagrade u ponedjeljak će biti dodijeljene stoti put.
Iako postoje već stoljeće, za Pultzerovom nagradom američki novinari i danas jednako čeznu. Za tamošnje novine nema veće časti nego dobiti zlatnu Pulitzerovu medalju u kategoriji javne službe.
Nagrade će u ponedjeljak biti tradicionalno dodijeljene na novinarskom fakultetu sveučilišta Columbia u New Yorku.
Nagrada nosi ime po Josephu Pulitzeru (1847.-1911.) američkom Mađaru, medijskom izdavaču koji je osnovao zakladu za financiranje škole novinarstva i nagrada za najbolja novinarska ostvarenja.
Kao tinejdžer emigrirao je iz malog mađarskog gradića u Sjedinjene Države. U početku je radio svašta kako bi preživio, ali je s vremenom ušao u medijski biznis, uspinjao se u karijeri i u dobi od 35 godina kupio svoj prvi list, St. Louis Dispatch. Desetljeće poslije, tada već kao bogat čovjek, kupio je ugledni New York World, gdje je pokrenuo koncept istraživačkog novinarstva.
Pulitzer je prvotno zamislio četiri kategorije za novinarske nagrade, četiri za književne i jednu za područje obrazovanja, ali je dopustio mogućnost promjene. Danas se nagrade dijele u 21 kategoriji, 14 u pisanom novinarstvu, uključujući fotografiju. Ostalih sedam namijenjeno je piscima, pjesnicima i skladateljima. Nagrada se sastoji od diplome i 10.000 dolara. U najprestižnijoj kategoriji, za javnu službu, uz to ide i zlatna medalja.
Nagrade su rezervirane za američke državljane, iako su mogući izuzeci pa Pulitzera mogu dobiti stranci za tekst objavljen u američkim novinama ili za knjigu o američkoj povijesti.
Ako žiri nije uvjeren u kvalitetu nominiranih radova u pojedinoj kategoriji, ima pravo te godine ne nagraditi nikoga. To se događa češće nego što bi netko mogao očekivati. Godine 2012. nije bilo dobitnika u književnoj kategoriji, a 2014. izostavljen je dobitnik za najbolji novinski prilog.
Među dobitnicima je i jedan američki predsjednik. John F. Kennedy, tada kao senator, nagrađen je 1957. za svoju romansiranu povijesnu knjigu Profili hrabrosti.
Dodjela nagrada nije glamurozna kao u filmskoj ili glazbenoj industriji. Dobitnicima se odaje priznanje u knjižnici sveučilišta Columbia.
Najviše nagrada u povijesti imaju New York Times, Wall Street Journal i Washington Post, ovi potonji vjerojatno i najslavniju od svih – za otkrivanje afere Wategrate 1973. Ali i manji regionalni listovi nagrađeni su u nekoliko navrata.
Pulitzerova nagrada velika je čast i ima ljudi koji su je osvojili više puta. Najviše, po četiri nagrade, imaju pjesnik Robert Frost, pisac Eugene O’Neill i fotografkinja Carol Guzy.
Bilo je i kontroverznih odluka. Godine 1963. žiri je odbacio nominaciju drame “Tko se boji Virginije Woolf” Edwarda Albeeja jer “nije dovoljno moralna”, a slično se dogodilo i Hemingwayevoj knjizi “Kome zvona zvone” 1941.
Najveći skandal u stogodišnjoj povijesti nagrada prouzročila je novinarka Washington Posta Janet Cooke. Ona je 1981. dobila Pulitzera za priču o osmogodišnjem ovisniku o heroinu. Dva dana poslije dodjele nagrade otkrilo se da je priča izmišljena. Janet Cooke je do danas jedina osoba koja je morala vratiti nagradu.
