U prigodi Uskrsa, u Hrvatskoj etno kući “Materina priča” u zagrebačkoj Preradovićevoj ulici postavljena je izložba “Uskrsne pisanice i običaji nacionalnih manjina Grada Zagreba”, kojom su pripadnici manjina predstavili svoju izvornu kulturnu baštinu i običaje.
U prostoru koji odiše poviješću i tradicijom, uskrsne pisanice i običaje svojih predaka posjetiteljima prikazuju i predstavljaju umjetnici, članovi kulturnih udruga nacionalnih manjina Mađara, Makedonaca, Poljaka, Rusa, Rusina, Slovaka, Slovenaca i Ukrajinaca, a za hrvatske običaje zadužena je voditeljica “Materine priče”, etno dizajnerica Mina Petra.
“Hrvatska kuća” već treću godinu za redom otvara vrata prezentaciji kulturne baštine i običaja nacionalnih manjina, čime pridonosi i obogaćivanju turističke ponude grada Zagreba i razvijanju prijateljstva i suradnje s pripadnicima manjina, ističe Mina Petra.
Svoje običaje, dodala je, njeguju stoljećima, pa nije čudno što su se isprepleli i s hrvatskom tradicijom i u tome im je posebna vrijednost.
Zanimljive pučke vještine oslikavanja pisanica posjetiteljima pokazuju narodna umjetnica Zrinka Babić, učiteljica iz Horvata, Silvija Koražija iz Zagreba te znalci iz umjetničke radionice suvenira Silve Krajačić iz Samobora.
Djeca i mladi iz Kuće Sv. Josipa, koju vode sestre Karmelićanke iz Hrvatskog Leskovca, također su izložili svoje uskršnje ukrase. Posjetitelji za donirani novac za djecu i mlade iz Kuće sv. Josipa mogu izabrati izložene pisanice, anđele, ukrašene grane i druge prigodne predmete.
Ne krijući zadovoljstvo, Mina Petra podsjeća da je od otvaranja Hrvatske kuće “Materina priča” prije tri godine održano mnoštvo etnoradionica kroz koje se od zaborava čuva hrvatska tradicija i običaji, a inozemnim posjetiteljima predstavlja i taj dio naše baštine. Kuću su posjetili brojni gosti među kojima i japanski princ Akishino i princeza Kiko, kojoj je Mina Petra darovala svoj poznati “hrvatski ceker”.
U tom je cekeru izrađenom od kukuruzne komušine, pokazuje Mina Petra, sadržana stoljetna tradicija i rad žena iz ruralnih krajeva. Može služiti i kao torba za prijenosno računalo. Izrađuju ga žene okupljene u bjelovarskoj zadruzi “Pružimo ruke”, koja skrbi o ženama žrtvama obiteljskog nasilja. Cilj je projekta razvoj malog ženskog i socijalnog poduzetništva, ističe Mina Petra. Dizajnirala je i poslovnu torbu “Tkanicu” koju izrađuju tkalje iz istoimene zadruge u Kninu. Ta je torba koja povezuje izvorne motive tkanice s modernim dizajnom i unikatnom ručnom izradom proglašena i najatraktivnijim hrvatskim etno proizvodom.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
