U okviru Kulturnih večeri koje se već više od dva desetljeća održavaju u mjestu Martinšćica na otoku Cresu, u crkvi sv. Martina, 3. kolovoza 2023., uoči Dana pobjede i Domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, koncert armenskih liturgijskih napjeva održale su mezzosopranistica Emilia Rukavina i Eva Kirchmayer Bilić na orguljama.
Prve izvedbe armenskih liturgijskih napjeva u Hrvatskoj
Crkva sv. Martina pripada provinciji Franjevaca trećoredaca glagoljaša, koji su i u susjednoj crkvi sv. Jeronima, u Martinšćici nazočni od 15. stoljeća. Uz srdačnog župnika fra Tomislava Kere i potporu Turističke zajednice, umjetnička voditeljica ovoga festivala ugledna je hrvatska vokalna pedagoginja mr.art. Kristina Beck Kukavčić. S obzirom da prof. Kukavčić predaje i na Muzičkoj akademiji u Zagrebu kolegij Hrvatska vokalna baština; upoznata je sa studentima pjevanja, te ponajboljima od njih, još od studentskih dana omogućuje ostvariti prve samostalne recitale sakralne glazbe.
Program se uvijek pomno bira, pazeći da sadrži skladbe različitih europskih i hrvatskih skladatelja, te turisti iz raznih država Europe koji ljetuju u Martinšćici, imaju jedinstvenu priliku čuti ponajbolje hrvatske umjetnike i interprete u glazbenom i molitvenom izričaju. Na ovome koncertu nastupila je jedna od ponajboljih hrvatskih vokalnih umjetnica najmlađega naraštaja, sjajna mezzosopranistica Emilia Rukavina, solistica HNK u Zagrebu, koja je svojim raskošnim glasom, velikoga opsega i timbra, oduševila nazočnu publiku.
Glazbenice su izvele skladbe hrvatskih skladatelja, mahom svećenika i stradalnika komunističkoga režima (o. Kamilo Kolb, o. Anzelmo Canjuga, o. Bernardin Sokol), ali i suvremenoga skladatelja i pijanista Darka Domitrovića, svojevremeno i Emilijinog nastavnika tijekom studija na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Uz spomenute skladbe, glazbenice su izvele sakralni opus iz pera Ch. Gounoda (O, Divine Redeemer – Repentir), G. Puccinija (Salve Regina), F. Mendelssohna (arioso i arija iz oratorija Elias), A. Dvořaka (Biblijske pjesme), Bizeta (Agnus Dei), te poznatije skladbe G. Caccinija, W.A. Mozarta i W. Gomeza, uz prekrasnu Ave Marija Darka Domitrovića.
>Papa: Zadaća je sakralne glazbe dati nam osjećaj Božje slave
Armenija je prva prihvatila kršćanstvo
Posebnost ovoga koncerta bila su dva napjeva iz Božanske liturgije Armenske Apostolske Crkve ‘Surb, Surb’ (Svet, svet) i ‘Hayr mer’ (Oče naš). Moderirajući program, Eva Kirchmayer Bilić podsjetila je na činjenicu da je povijest čovječanstva započela na armenskoj planini Ararat, na kojoj se zaustavila Noina arka nakon potopa, da je armenski narod jedan od najstarijih naroda u povijesti čovječanstva, koji je do danas opstao, te da je Armenija prva država na svijetu koja je prihvatila kršćanstvo (301.g.) kao službenu vjeru.
Oba su armenska liturgijska napjeva bila izvedena u svojstvu molitve za armenski narod u Arcahu, koji se nalazi u okviru Azerbejdžana, i koji je već osam mjeseci u potpunoj blokadi i izolaciji od ostatka svijeta, a već danima u Arcah ne uspijeva ući humanitarni konvoj s elementarnim životnim namirnicama.
Praizvedba armenske glazbe u crkvi sv. Martina
U posebno dirljivom ozračju, publika je u dubokoj sabranosti netremice slušala armenske napjeve, koji su, upravo u Martinšćici, po prvi puta bili izvedeni u Hrvatskoj. Zanimljivo je da je pravilni križni tlocrt ranokršćanske crkve sv. Martina identičan tlocrtima armenskih crkava (koji u Hrvatskoj ima još), te je time i praizvedba armenske glazbe bila posebno dojmljiva. Armenska kultura i povijest još uvijek su nedovoljno poznate europskim, pa tako i hrvatskome narodu, te je ovo svakako i poticaj intenzivnijim istraživanjima između armenske i hrvatske kulture i povijesti, glazbe i arhitekture, koje povezuje čitav niz zajedničkih poveznica i osobitosti.
Župljani Martinšćice i njezini gosti, usprkos velikoj vrućini i sparini, pozorno je slušala i pratila cijeli koncert, te je glazbenice nagradila dugim pljeskom i ispratila stajaćim ovacijama, tražeći dodatak. Molitvom Ave Maria (Intermezzo iz opere Cavaleria rusticana) P. Mascagnija, završen ovaj divan i jedinstveni glazbeni susret na otoku Cresu, kao zahvala Bogu za ostvarenu hrvatsku slobodu u operaciji Oluja, te vapaj za opstanak armenskoga naroda u Arcahu.
>(FOTO) Kubanski ansambl rane glazbe Ars longa održao koncert Misa Guadalupana u Zagrebu
Emilija Rukavina i Eva Kirchmayer Bilić
Armenska zajednica u Hrvatskoj posebno će pamtiti koncert koji je u okviru festivala Kulturne večeri u Martinšćici, održan u četvrtak 3. kolovoza 2023. u crkvi sv. Martina u Martinšćici na otoku Cresu, na kojemu su po prvi puta izvedeni armenski liturgijski napjevi ‘Surb, Surb’ (Svet, svet) i Hayr mer (Oče naš), a izvele su ih hrvatske glazbenice, mezzosopranistica Emilia Rukavina i Eva Kirchmayer Bilić na orguljama. Eva je publici kratko približila Armeniju i njezinu povijest, posebno istaknuvši trenutnu humanitarnu katastrofu u Artsakhu u kojemu armenski narod već 8 mjeseci živi u potpunoj blokadi.
Crkva sv. Martina pripada provinciji Franjevaca trećoredaca glagoljaša, koji su u tom mjestu od 15. stoljeća. Zanimljivo je da se u Martinšćici nalaze ostatci starokršćanske jednobrodne crkve sv. Martina, pravilnoga križnog tlocrta, koji je identičan crkvama u Armeniji. Glazbenice su izvele brojne skladbe iz hrvatske i europske glazbene baštine, uključujući i onu najstariju, armensku, a publika ih je ispratila stajaćim ovacijama.
