U Matici hrvatskoj održan je okrugli stol ‘Kultura u medijima’: ‘Koncert Progledaj srcem, na kojem se okupilo 18 tisuća posjetitelja, neki su mediji u potpunosti ignorirali’

Foto: Matica hrvatska

U Matici hrvatskoj održan je okrugli stol ‘Kultura u medijima’: ‘Koncert Progledaj srcem, na kojem se okupilo 18 tisuća posjetitelja, neki su mediji u potpunosti ignorirali’

U Matici hrvatskoj 16. svibnja održan je okrugli stol Kultura u medijima u organizaciji Vijenca, središnjega književnog lista za kulturu, umjetnost i znanost, koji je okupio glavne urednike, urednike kulturnih rubrika i emisija specijaliziranih za kulturu i komunikologe, dok je kao predstavnik Ministarstva kulture sudjelovao državni tajnik Krešimir Partl.

Glavni tajnik Matice hrvatske Zorislav Lukić uvodno je kazao kako slabiji položaj kulture treba gledati s više aspekata jer to nije samo hrvatski, već i svjetski trend. S druge strane, valja istaknuti da ponekad kulturni djelatnici zaboravljaju da identične prigovore imaju i iz područja znanosti i obrazovanja, Crkve, branitelja i poljoprivrede te je o tim pitanjima i iskustvu potrebno razgovarati, a iznimno je važna i suradnja, pri čemu je okrugli stol dobar korak u tom smjeru, naglasio je Lukić.

Državni tajnik Krešimir Partl predstavio je neke od novih mjera koje su uvedene te je govorio o zakonodavnoj reformi podsjetivši na nedavno usvojene zakone iz područja kulture. Kazao je da je priprema Zakona o elektroničkim medijima u visokoj fazi te će se svi zainteresirani moći uključiti u javnu raspravu. Naglasio je također da „bilo kakvo ulaganje u kulturu koje stvara bolji program ili sadržaj privlači novu publiku i stvara bolju medijsku zastupljenost“.

Svoje viđenje položaja kulture u medijima iznijela je urednica Trećeg programa (HTV3) Vlatka Kolarović, kazavši kako se situacija u medijskom okolišu vrlo brzo mijenja, a istraživanje je pokazalo da manje od jedan posto mlađih od 25 godina u Hrvatskoj gleda televiziju. Smatra da se kultura lakše probija u medije, ali ne na platformama na kojima ih očekujemo, primjerice emisije Trećeg programa zapravo su gledanije na digitalnoj platformi HRTi.

Zrinka Turalija Kurtak, urednica redakcije Kultura (HRT) osvrnula se na proteklih 25 godina rada te je naglasila kako Vijesti iz kulture pokušavaju ući i u najzabitije dijelove Hrvatske, u kojima je kultura manje dostupna, ali je iznijela i izazove te želju da kultura bude ravnopravna sa sportom i vremenskom prognozom te dobije svoje stalne minute u informativnom programu. „Način na koji mislimo da treba obraditi događaj ne uklapa se u viđenje mlađe publike, koju bismo trebali informirati, ali i educirati, tako da se svakodnevno borimo s načinom obrade informacija kako bismo doprli do šire publike.“ Kultura s nogu Dražena Ilinčića (HTV1) prva je emisija o kulturi javne televizije koja se emitira u vrijeme najveće gledanosti, a povratne su informacije gledatelja dobre, kazao je Ilinčić.

Na srozavanje kriterija pri praćenju događaja, odnosno dvostruke kriterije, osvrnuo se glavni urednik Hrvatske katoličke mreže (HKM) Siniša Kovačić iznijevši primjer nedavno održana duhovnog koncerta Progledaj srcem, na kojem se okupilo 18 tisuća posjetitelja, što su neki mediji u potpunosti ignorirali te ga nisu čak ni fenomenološki popratili. Pogled na kulturu iznijele su i urednice rubrike kulture najvećih tiskanih medija. Milena Zajović kazala je da se Večernji list vodi zakonima tržišta, no podsjetila je i na društvenu odgovornost, sudjelovanjem primjerice u Nagradi hrvatskoga glumišta i Danima satire te s jednim od najstarijih natječaja u Europi za najbolju kratku priču Ranko Marinković. Također je istaknula kako prepoznaju realnost današnjega kulturnog sektora te je Večernji list prvi tradicionalni medij u Hrvatskoj koji je uvrstio redovne recenzije videoigara. Državni tajnik Krešimir Partl nastavno je kazao da je Ministarstvo kulture otvorilo mogućnost poticanja razvoja videoigara, a podaci na razini EU pokazuju da je od 8 do 10 posto svih audiovizualnih djelatnika zaposleno u dizajnu videoigara, dok hrvatski developeri uprihode 400 milijuna kuna, što je prostor za cijeli niz umjetnika.

Romina Peritz istaknula je da se Jutarnji list financira iz vlastitih prihoda, a kriteriji za kulturu vrijede kao i za ostale sadržaje. Iskazala je zadovoljstvo što su takvi sadržaji više puta doprli i do naslovnice, no ujedno je ukazala na nadostatak mlađih naraštaja novinara specijaliziranih za kulturu. „Izazov je ostati atraktivan i relevantan te prodati novine čitateljima koje više zanimaju drugi sadržaji, radi kojih i kupuju novine“, rekla je Romina Peritz. Kim Cuculić iz riječkoga Novog lista također je naglasila problem kriterija prilikom obrade sadržaja, ali i gubitak specijaliziranih kritičara jer je potrebno da netko bude spona između kulturnog sadržaja i publike. Branimir Stanić, zamjenik glavnog urednika (Glas Koncila) iznio iskustvo iz lista, kazavši kako su od 2010. objavili 500 biografija manje poznatih kulturnih djelatnika koji su bili aktivni tijekom 20. stoljeća, najviše prije Drugoga svjetskog rata i u emigraciji tijekom komunističkoga razdoblja, čime zapravo pokrivaju jednu prazninu.

Profesor na Fakultetu političkih znanosti i pročelnik Odjela za medije Matice hrvatske Igor Kanižaj naglasio je da fakulteti u Hrvatskoj nisu u dovoljnoj mjeri prepoznali kulturu, jer nema specijaliziranih kolegija. Osim toga, „u Hrvatskoj postoji više od 500 školskih časopisa, no nakon srednje škole nestaje interes, što je zapravo propuštena prilika. Danas ne postoji ni jedno reprezentativno istraživanje o izvješćivanju u kulturi i njegovim obilježjima, što je ujedno problem za razvijanje politika“, smatra Kanižaj.

Zaključno je glavni urednik Vijenca Goran Galić ukazao na problem kvalitete sadržaja i nedostatka prave umjetničke i književne kritike u medijima, bez koje nema ni razvoja kulture i umjetnosti, stoga Vijenac nošen i tradicijom starog Vienca nastoji zadržati takav pristup donošenja sadržaja uz kvalitetne kritičare kojih u Vijencu ne nedostaje.

Okrugli stol održan je u povodu 150 godina Vienca te 25 godina obnovljenoga Vijenca kao sljedeće u nizu događanja kojima se tijekom godine obilježava ovaj jubilej. Osim toga, od 6. lipnja do 17. srpnja u Knjižnici HAZU bit će postavljena izložba o 150 godina Vijenca. U listopadu je na programu znanstveni simpozij o Viencu, a sve će kulminirati svečanom proslavom potkraj godine, uoči rođendana najvećega Vienčeva urednika Augusta Šenoe. U planu su i programi u Matičinim ograncima diljem Hrvatske.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr