(VIDEO) 16. rujna Dan grada Rovinja i njegova zaštitnica – što slavi jedan od najljepših gradova naše domovine?

Foto: Thinkstock

Dan Sv. Eufemije, zaštitnice grada – dan je kada Rovinj obilježava rođendan Sv. Eufemije, kalcedonske mučenice koja je 800. godine u svom mramornom sarkofagu doplutala do obala grada.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

16. rujna stoga je oduvijek dan velikog okupljana vjernika cijele Istre, a danas se taj datum slavi i kao Dan grada Rovinja. Brojna sportska, gastronomska, glazbena i umjetnička događanja tijekom rujna nadopunjuju glavnu feštu na rovinjskom glavnom trgu.
Rovinj u Istri je jedan od najljepših gradova u Hrvatskoj. Tko jednom posjeti Rovinj, teško ga zaboravlja i najčešće mu se ponovno vraća, a to pokazuje vrlo zorno i video film na dnu teksta.

Rovinj se nalazi na zapadnoj strani istarskog poluotoka, a prostire se sjeverno od Limskog kanala, te južno do Bala. Krasi ga izrazito razveden arhipelag sa čak 14 otočića i 6 hridi. Najpoznatiji otoci su Sveti Andrija (Crveni otok) i Sveta Katarina nadomak strogradske jezgre.
Na području župe Rovinj postoji pedeset i tri crkva i kapela.

Crkva svete Eufemije (poznata i kao Sveta Fuma) najpoznatiji je spomenik u Rovinju. Na mjestu današnje crkve prije je bila mala crkvica sv. Jurja, na čijem se mjestu u 10. stoljeću počinje graditi nova, veća crkva. Bila je to trobrodna crkva, koja je s vremenom zahtijevala sve više popravaka, pa se Rovinjani odlučuju na gradnju još veće crkve. Crkva je rekonstruirana između 1725. i 1736. godine, u baroknom venecijanskom stilu, po projektu venecijanskog arhitekta Giovannija Scalfarotta, čiji projekt nije u potpunosti zadovoljio građane pa ga je dopunio Giovanni Dozzi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Unutar crkve nalazi se sarkofag kršćanske mučenice Sv. Eufemije, koji je u grad došao na čudesan način 800. godine doplovivši do obala Rovinja. Sarkofag sv. Eufemije smješten je iza istoimenog oltara u južnoj kapeli crkve.

Nobelovac Ivo Andrić je zapisao: “Svi koji umiru i stradaju za svoje istine jedno su s Bogom i čovječanstvom, i baštinici su vječnosti koja postoji samo za one koji vjeruju i pate, ugaoni su kamen u budućoj zgradi novog čovječanstva, koja će se, nakon svih muka i zabluda, ipak ostvariti kao misao Božja na zemlji. Što će nam ovaj život od pedeset godina (a jedna teža od druge) ako mu jedna sveta istina ne dade snagu i ljepotu i ne produžuje ga u jednu sjajnu vječnost.” (Ex ponto, Sabrana djela, Knjiga XI, Sarajevo, 1976., str. 64.). Eufemija nije doživjela ni dvadeset godina, a postigla je baštinu vječnosti i postala je jedno s Bogom i čovječanstvom, a njenih petnaest godina traju i danas u sjajnoj vječnosti.

Za vladanja cara Dioklecijana, koji je na čelu Rimskoga carstva stajao od 284. do 305. godine, bijesnio je progon kršćana. U to je vrijeme Eufemija bila optužena zato što je odbila prinijeti žrtvu gradskom idolu. Bila je zatvorena zajedno s četrdeset i devet drugih kršćana i okrutno mučena. Najveće je patnje doživjela kad su je mučili na kotaču. Ni najokrutnije muke je nisu mogle odvratiti od vjernosti Kristu. Eufemija je ostala odlučna, te ni poslije okrutnog mučenja nije htjela žrtvovati poganskom božanstvu. Zato je bačena pred divlje zvijeri u amfiteatar. I tamo se dogodilo čudo. Lavovi su je doduše usmrtili, ali joj je tijelo, na zaprepaštenje pogana u gledalištu, ostalo cijelo. Imala je samo petnaest godina kada je 16. rujna 304. godine podnijela mučeništvo za vjeru. U životu mlade djevojke se tako ispunila Isusova riječ: “U svijetu imate muku, ali hrabri budite – ja sam pobijedio svijet”. (Iv 16,33).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Koliko je štovanje svete Eufemije drago istarskome puku, kako hrvatskom tako i talijanskom, vidi se i po učestalosti imena. Istranke i danas često nose ime Eufemija, Fumija, Fuma i Fumica. Nije sveta Eufemija samo zaštitnica Rovinja, već i mnogih Istranki, kako pučanki, tako i u staro vrijeme patricijskih djevojaka.

VIDEO: Ljepote Rovinja – bisera Istre

Tekst se nastavlja ispod oglasa

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.