(VIDEO) 4. siječnja 1932. rođen Fabijan Šovagović – domoljub koji nije prežalio svoju ravnicu

Foto: snimka zaslona

Na današnji dan 1932. rođen je  jedan od najvećih hrvatskih glumaca Fabijan Šovagović.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ostvario je brojne dojmljive uloge različitih karaktera, a hrvatski narod ga osobito pamti po dirljivoj i nezaboravnoj ratnoj pjesmi „Ne dirajte mi ravnicu“ koju je snimio sa Zlatnim Dukatima u najtežim danima rata.

U pjesmi i spotu prognani Šokac, kojeg glumi Šovagović, tuguje za svojim okupiranim i spaljenim selom, te sanja dan kada će se vratiti u svoj šor i svoj dom.

Šira publika pamti ga prema brojnim filmskim ulogama. Prvi put na filmu se okušao 1957. u Hanžekovićevu ostvarenju Svoga tela gospodar.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Slijedile su, a spomenimo samo najzapaženije od 120 filmskih uloga, one u Brezi, u Imam dvije mame i dva tate, Lisicama, Mećavi, Ritmu zločina, Seljačkoj buni, Novinaru. Posebno poglavlje Šovagovićeve umjetničke biografije pripada televiziji. Dao je iznimne uloge u ponajboljim tv serijama: Kuda idu divlje svinje, Prosjaci i sinovi, Velo misto. Šovagovićeva slavonska duša ponajbolje je svoj izraz našla u Đuki Begoviću.

Fabijan Šovagović bio je glumac velikog raspona, svestran i izražajan. Podjednako je snažno dočaravao likove iz svih društvenih slojeva. Najčešće su to bili osobenjaci i introvertirani ljudi snažne osjećajnosti. Njegovim odlaskom zatvoreno je veliko poglavlje hrvatske dramske umjetnosti.

Malo je tko imao toliko osobnosti i toliko sposobnosti preobrazbe istodobno, da svaki lik igra drukčije, a u biti isto, s dušom, onako – šovagovićevski

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U vrijeme brutalne i strašne agresije Srbije na njegovu Slavoniju i Hrvatsku snimio je jednu od najdirljivijih pjesama nastalih u Domovinskom ratu „Ne dirajte mi ravnicu“. Njegovo tankoćutno biće, široka hrvatska slavonska duša i ljubav prema domovini nije moglo podnijeti neprijateljsko diranje Ravnice. Od moždanog udara koji je tada doživio snimajući u neposrednoj blizini fronte, nije se nikada oporavio.

Na posljednji počinak 2001. otpratili su ga na Mirogoju Zlatni Dukati upravo tom kultnom pjesmom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.