(VIDEO) 8. siječnja Gospa brze pomoći – kako Slavonski Brod slavi svoju majku i braniteljicu?

Foto: www.vjeraidjela.com

Dana 8. siječnja Crkva slavi blagdan Gospe Brze Pomoći, pobožnost koju je proširila uršulinka majka Mihaela Censoul, a posebno se kod nas, posredstvom sestara uršulinki, štuje Gospa Brze Pomoći u župnoj crkvi Sv. Stjepana Kralja u Slavonskom Brodu, prenosi portal vjeraidjela.com.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Malo je poznato da je Slavonski Brod, osim nebeske Majke, štitila i najveća tvrđava na tlu Hrvatske u ratu protiv Turaka.

To štovanje Gospe brze pomoći donijele su sa sobom, a i proširile, uršulinke, koje su početkom godine 1957. u Slavonskom Brodu osnovale svoju kuću i preuzele brigu za katehizaciju djece i mladeži te razvile i apostolat među obiteljima pokrenuvši akciju “Spasavajmo”, koja se bori protiv čedomorstva. U brodskoj župi pravi je blagdan 8. siječnja s brojnim ispovijedima, pričestima, raznim pobožnostima, ali nema dana kad pobožni vjernici ne mole pred kipom drage Gospe od Brze Pomoći. Brojne zahvalnice, objavljene osobito u Glasniku Srca Isusova i Marijina, svjedoče o uslišanjima koje milosna Majka od Brze Pomoći čini svojoj djeci.

U vremenu mraka komunizma uršulinke i Gospa brze pomoći bile su veliko svjetlo katolicima Slavonskog Broda.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kao velike i svijetle ciljeve pobožnosti prema Gospi od Brze Pomoći uršulinke su označile ove:

– sačuvati vjeru i čistoću naše mladeži,
– spasiti obitelji od rasula i posvetiti ih junačkim vršenjem obiteljskih dužnosti,
– raširiti srca u ljubavi prema svakom bratu čovjeku,
– gajiti ljubav prema svetoj Crkvi i njezinu učiteljstvu.

Zato se u brodskoj župnoj crkvi ori ili bolje: pjevajući moli kitica pjesme koju je naš pokojni skladatelj Albe Vidaković uglazbio na sam Dan materinstva Blažene Djevice Marije, 11. listopada 1961., koje se onda slavilo na taj dan:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kristovoj Crkvi na obranu stani,
Zaštita budi nam u svakom zlu!
Svetoga oca i biskupe brani,
Svećenstvo čuvaj na nemirnom tlu!

Zato vjernici Slavonskog Broda imaju otvoreno srce za sva gibanja u Crkvi. Nema tu, doduše, bučnih manifestacija, ali ima puno tihe odanosti, vjernosti i spremnosti na sve što je Božje.

A sada kratko promotrimo povijest pobožnosti prema Gospi od Brze Pomoći!

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U američkoj državi Louisiani, na pustom području rijeke Mississipija, položeni su godine 1718. temelji novoga lučkog velegrada New Orleansa. Tadašnji je upravitelj Louisiane želio da djeci novoga naselja osigura solidan kršćanski odgoj pa je zamolio isusovca oca de Beauboisa da im iz Francuske dovede redovnice odgajateljice. Otac de Beaubois se obratio uršulinkama. Velikodušno se odazvalo 8 zavjetovanih sestara, 1 novakinja i 1 postulantica. Na čelu s majkom Augustinom Tranchepain krenuše put Amerike. Ukrcaše se 22. veljače 1727. i nakon dugog i napornog putovanja stigoše na cilj 7. kolovoza iste godine. Redovnice su se odmah posvetile apostolatu među djecom doseljenika i među Indijancima.

Kad su se te prve uršulinke naselile u Louisiani, bila je ta kolonija pod francuskom vlašću. Godine 1763. Louisianom zagospodari Španjolska pa je u urede i škole uveden španjolski jezik. Zato francuskoj redovničkoj zajednici dođe u pomoć mnogo španjolskih uršulinki. Ali kasnije zemljom ponovno zavladaše Francuzi. Španjolske su redovnice morale otići. U uršulinskom je samostanu u New Orleansu ostalo samo 7 redovnica pa se činilo da će to značiti smrt za njihov apostolat u tom gradu.

Gospodin je mislio drugačije. On se tom kušnjom poslužio da svoju svetu Majku proslavi pod nazivom: Naša Gospa od Brze Pomoći.

Malo je poznato da je Slavonski Brod, osim nebeske Majke, branila i najveća tvrđava na tlu Hrvatske. Izravnu zapovijed za gradnju tvrđave Brod izdao je princ Eugen Savojski u jeku priprema za rat protiv Osmanlija. Princ Eugen istaknuo se pobjedama nad Osmanlijama kod Petrovaradina (tada Hrvatska), Sente i Beograda (tada Ugarska). Njegove pobjede značile su početak kraja osmanlijskog nadiranja i imale veliki značaj za oslobođenje Hrvatske od Turaka. Stoga tvrđava Brod nikada nije napadnuta, za razliku od stare utvrde koja se nalazila u osmanlijskim rukama 1536. – 1691. godine. Ukupna površina tvrđave iznosila je dva kvadratna kilometra, a u njoj je moglo živjeti do 4000 vojnika. Tvrđava je mogla izdržati opsadu u trajanju od 30 dana jer je imala dovoljne zalihe hrane i vode, a posjedovala je 150 topova.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prekrasni snimci dronom najveće tvrđave na tlu Hrvatske u Slavonskom Brodu:

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.