Broj ilegalnih migranata u BiH rapidno raste: ‘Migrantska kriza postala sigurnosno pitanje’

Foto: Snimka zaslona

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je da se broj migranata u BiH u posljednje dvije godine drastično povećava i da će to morati biti stavljeno pod kontrolu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“S jedne strane, da to vratimo u humanitarnu dimenziju, a da ne ugrozimo na bilo koji način političku, odnosno sigurnosnu situaciju. Čini mi se da razgovori koje vodimo ovih dana idu u tom pravcu i da ćemo na vrijeme reagirati kako ne bi dobili potpuno novu dimenziju”, istaknuo je Čović navodi uskinfo.ba.

Čović je ocijenio da je migrantska kriza, od humanitarnog, postala sigurnosno pitanje, posebno u Unsko-sanskoj županiji, Tuzlanskoj županiji i Sarajevskoj županiji, područjima gdje su bili i gdje su i sada migranti.

“Da ne budemo naivni, mi razmišljamo da je to i dio strategije, čak i da se područje Hercegovačko-neretvanske županije stavi u jedan takav kontekst. Prema tome ćemo se tako odnositi”, rekao je Čović nakon sastanka s delegacijom HDZ-a Hrvatske, koju je predvodio predsjednik Odbora za vanjske i europske poslove ove stranke Gordan Grlić Radman.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Točan broj ilegalnih migranata teško je precizno utvrditi

Od 2018. godine broj migranata u Bosni i Hercegovini rapidno raste. Ova situacija se često označava kao “migrantska kriza”, dok su zapravo stvarni problem ilegalne migracije. Točan broj ilegalnih migranata teško je precizno utvrditi, kao i broj kaznenih djela koje su izazvali migranti.

“Migranti podliježu kaznenim odredbama Kaznenog zakona BiH”, odgovorila je za uskinfo.ba bosanskohercegovačka Služba za poslove sa strancima, glede kaznenih djela koje počine migranti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“U vezi Vaših pitanja a koja se tiču migranata koja su počinila kaznena djela, odnosno na koji način isti podliježu kaznama kao i ima li smještenih u neke Kazneno-popravne zavode, ističemo da su za navedeno nadležni MUP-ovi i Tužilaštva, te da isto podliježe kaznenim odredbama Kaznenog zakona BiH”, priopćili su iz Službe za poslove sa strancima.

U 2019. godini izrečene su 32 mjere protjerivanja s teritorija BiH

“Ističemo da je Služba za poslove sa strancima nadležna za poduzimanje mjera prema strancima koji prekrše odredbe Zakona o strancima, te je u vezi navedenog, prema osobama koja su pravomoćno osuđena za kazneno djelo i izdržali kaznu zatvora, u razdoblju od 01.01.2019. godine do dana 27.12.2019. godine, izrekla 32 mjere protjerivanja, te su isti i udaljeni s teritorija BiH”, navodi se u službenim podatcima Službe za poslove sa strancima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sarajevo u šoku i strahu od migranata – pronađeno skladište ekploziva, sukob noževima, nasilje u javnom prijevozu…

Stanovnici u Sarajevu šokirani su ponašanjem migranata i prošlotjednim pronalaskom eksploziva u migrantskim centru Blažuj. Osobita meta razuzdanog ponašanja migranata su sredstva javnog prijevoza, a došlo je i do sukoba u kojem je jedan migrant izboden nožem

Na lice mjesta upućen je tim za uklanjanje eksplozivnih sredstava koji je utvrdio da se u spremniku nalaze mine i druga eksplozivna sredstva, ali zbog velike količine vode nisu mogli utvrditi o kojem je broju riječ.

Policija je dobila dojavu da su ondje pronađene mine i trombloni.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U migrantskom centru Blažuj smješteno je tristotinjak migranata koji su iz Bihaća prebačeni u Sarajevo 11. prosinca. Objekt i kojem su smješteni u lošem je stanju i nije bio odgovarajuće pripremljen za prihvat ljudi. Tamo su u tijeku građevinski radovi kako bi se objekt obnovio te omogućili humaniji uvjeti smještaja.

Migranti u BiH – Na slici migranti u centru “Bira”. foto HINA/ FENA/Muhamed Sadiković/ ua

Nasilje migranata u javnom prijevozu

Osim toga, javno poduzeće GRAS iz Sarajeva obavijestilo je javnost da je došlo do još jednog vandalskog čina nad vozilima javnog gradskog prijevoza, piše Klix.ba. Migranti su pokušali nasilno ući u autobus i tako razbili staklo na vratima autobusa koji je prometovao na liniji 33 na relaciji Ilidža – Tarčin – Vukovići.

“Poduzeće GRAS se svakodnevno susreće s problemima s migrantima koji izbjegavaju platiti prijevoz, razvaljuju vrata na vozilima, a između njih veoma često dolazi do verbalnih i fizičkih sukoba, zbog čega je nekoliko puta intervenirala policija. Sve ovo dovodi u pitanje sigurnost putnika, redovitost i sigurnost javnog gradskog prijevoza, kao i remećenje javnog reda i mira. Također stvaraju velike gužve na stajalištima i linijama javnog gradskog prijevoza, a osobito na linijama br 30 Ilidža – Hadžići i br.33 Ilidža – Tarčin – Vukovići, te na polaznom terminalu Ilidža i na stajalištima Binježevo i Donji Hadžići (kod tržnog centra Bingo)”, napisali su iz GRAS-a.

Iz GRAS-a navode da je riječ o ozbiljnom problemu te smatraju da treba ozbiljno pristupiti njegovom rješavanju. Kažu da su poslali dopis Ministarstvu prometa KS i ostvarili kontakte s nadležnim institucijama kako bi pokušali pronaći rješenje da bi se ovakve pojave izbjegle.

Sukob s migrantima – radili noževi

Incident i sukob među migrantima završio je tako da je jedan migrant izboden nožem u tramvaju. To se dogodio 24. prosinca, na sam Badnjak, u tramvaju kod stanice Radon Plaza u Sarajevu. Prema neslužbenim informacijama, jedan migrant je uboden u nogu, a nakon poziva građana na mjesto događaja stigla je policija, piše radiosarajevo.ba.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.