Da bi izvijestila o nasilju nad ženama u svijetu Šimonović putovala na Bahame: Niti riječi o Bliskom istoku, Kini…

Dubravka Šimonović
Foto: snimka zaslona

“Prioriteti: sutra će UN saslušati Dubravku Simonović, stručnjakinju UNHRC-a za nasilje nad ženama. Nikad se nije potrudila izvijestiti o Iranu ili Saudijskoj Arabiji, nego je službeno posjetila Australiju, Kanadu i … Bahame. U prosincu. ☀️🏖️🌊 Pitao sam je o tome”, objavio je 2018. godine Hillel Neuer, doktor prava iz organizacije UN Watch, nevladine organizacije sa sjedištem u Ženevi čija je zadaća “nadzirati rad Ujedinjenih naroda na temelju mjerila zadanih UN-ovom Poveljom. UN Watch ima savjetodavni status pri Ekonomskom i socijalnom vijeću UN-a.

Podsjetimo, Šimonović je supruga diplomata, bivšeg hrvatskog ministra pravosuđa Ivana Šimonovića stalnog predstavnika Hrvatske pri UN-u, koji je 2019. u New Yorku zamijenio Vladimira Drobnjaka, a njezinu je kći Tenu Šimonović Einwalter premijer Andrej Plenković s Možemo i SDP-om u ožujku 2021. tajno izglasovao za pučku pravobraniteljicu. Njeno ime se nedavno našlo u izvješću o utjecaju privatnih donatora poput Georgea Sorosa i Billa Gatesa na UN-ove posebne izvjestitelje.

Nakon objave svoje kritike na račun Dubravke Šimonović, Neuer je dodao: Evo njenog jedva koherentnog odgovora, nije uspjela objasniti kako je odlučila u ime UN-a službeno posjetiti Australiju i Bahame (u prosincu), umjesto da istražuje zemlje poput Saudijske Arabije, Irana, Pakistana, Kine ili Rusije. 2015. godine njezin je zimski posjet bio Sjeverna Afrika”.

U nastavku donosimo pitanje Hillela Neura i odgovor Šimonović.

Neuer: Zahvaljujem vam, gospođo izvjestiteljice, na vašem izvješću. U stavku 2. upućujete na svoj globalni provedbeni plan o nasilju nad ženama. S tim u vezi, želim vas upitati: Koja je vaša metodologija za odlučivanje koje zemlje istražiti?

Glede metodologije o ljudskim pravima, mislim da biste odabrali zemlju na temelju ozbiljnosti kršenja ljudskih prava i na osnovu toga koliko je ljudi pogođeno kršenjem. I da ćete iskoristiti svoje puno pravo da prijavite najgore zlostavljače, čak i ako vam uskrate pristup.

Na temelju ozbiljnosti, postoji li razlog zašto niste ispitali Saudijsku Arabiju, gdje se sveprisutno nasilje u obitelji nad ženama događa u kontekstu u kojem zakoni o skrbništvu sprječavaju žene da donose bilo koju pravnu odluku bez odobrenja muškog skrbnika; gdje žensko svjedočenje na sudu vrijedi upola manje od svjedočenja muškarca i gdje je dvanaest aktivistica za ženska prava uhićeno u posljednjih mjesec dana, uključujući aktivistice Nouf Abdelaziz i Maye al-Zahrani?

Na temelju ozbiljnosti, postoji li razlog zašto niste istražili Iran, gdje se nasilje u obitelji nad ženama udvostručilo u posljednjih godinu dana?

>Koja stajališta u UN-u gura Šimonović, a u skladu su s organizacijama bliskim Sorosu?

Postoji li razlog zašto niste istražili Pakistan, gdje pravosudni sustav štiti počinitelje zločina nad ženama, plemenski sudovi osuđuju žene na smrt zbog zločina iz časti, a gdje je viši sud upravo oslobodio muškarca koji je izbo 23 puta Khadiju Sidiwwui iako je napad uhvaćen na snimci? Na temelju broja zahvaćenih žena, postoji li razlog zašto niste istražili Kinu, koja ima petinu svjetske populacije, gdje kineska vlada procjenjuje da je prisilni pobačaj i sterilizacija spriječila do 400 milijuna poroda? Ili zašto niste istražili Rusiju u kojoj zakon ne uspijeva štiti žene od nasilja u obitelji?

Vidim, međutim, da ste ipak posjetili Australiju, otvoreno društvo, možda jedno od najboljih po pitanju žena, iako postoje problemi tamo i svugdje, i da ste sredinom prosinca posjetili Bahame, s 400.000 stanovnika. Gospođo izvjestiteljice, na glede ljudskih prava; koja je vaša metodologija? Zahvaljujem vam.

Šimonović: “Da se osvrnem na pitanje NGO-a UN Watch, kako odabire zemlje koje ću posjetiti i ovdje bih voljela objasniti da je ovaj mandat uspostavilo Vijeće za ljudska prava i nažalost, kao nositeljica mandata mogu posjetiti samo 2 zemlje godišnje, ponekad tri, ovisno o resursima alociranih u Ured visokog predstavnika za ljudska prava i u moj mandat specifično.

Kao nositeljica mandata pokušavam ići u različite regije svijeta i posjetiti zemlje koje nisu posjećene. Do sad nisam putovala ponovno putovala u neku zemlju, sve zemlje koje sam posjetila bio je prvi posjet i iz izvješća glede Bahama bilo je jasno…iz ovog posjeta možete vidjeti značajan skup preporuka i rješavanje nedostataka u pogledu pravnog okvira o pravima žena i nasilju nad ženama. Glede nekih primjera koje ste naveli, postoje također druge procedure koje bi mogli koristiti nevladine organizacije i ostali iz zemalja o kojima je riječ, komunikacije koje bi mogle biti poslane posebnim procedurama i onda ćemo imati mogućnost rješavanja tih pitanja glede hitnih žalbi…”, ustvrdila je Šimonović.

Inače, dok su u mnogim dijelovima svijeta prisutna ubojstva žena, u svom izvješću za Bahame, Šimonović navodi kako je jedan od primjera nasilja nad ženama onemogućen pristup pobačaju maloljetnim djevojčicama bez pristanka roditelja.

Tko je Dubravka Šimonović?

Dubravka Šimonović rođena je 1958. u Zagrebu. U razdoblju od 1988. do 1992. bila je pravnica u Institutu za dijabetes Vuk Vrhovec, nakon toga postaje savjetnica potpredsjednika hrvatske vlade Mate Granića. Od 1994. do 1996. načelnica je Odjela za ljudska prava u Ministarstvu vanjskih poslova. Ubrzo 1997. sa suprugom odlazi u New York, najprije u Generalni konzulat RH, a zatim Stalnu misiju RH pri Ujedinjenim narodima. Od 2004. do 2006. godine bila je koordinatorica za rodnu jednakost u Ministarstvu vanjskih posla, nakon čega je jednoglasno izabrana za Predsjednicu UN-ova Odbora za uklanjanje diskriminacije žena (CEDAW).

Šimonović je u Odboru za uklanjanje svih oblika diskriminacije nad ženama UN-a imenovana i za razdoblje od 2011. do 2014., a zatim je imenovana od Vesne Pusić i bivšeg predsjednika Ive Josipovića uz supotpis SDP-ovog premijera Zorana Milanovića na mjesto veleposlanice RH pri UN i OSCE-u u Beču.

Od 2015. ona obnaša dužnost posebne izvjestiteljice za nasilje nad ženama, njegovim uzrocima i posljedicama; a mandat joj završava 2021. godine.

Šimonović je inače i jedna od pravnica zaslužna za osmišljavanje Istanbulske konvencije, dokumenta koji bi trebao sprječavati nasilje nad ženama, ali u praksi uvodi rodnu ideologiju u obrazovni i druge sustave država koje ga usvoje. Naime, Šimonović je supredsjedala CAHVIO-m, odborom za izradu Istanbulske konvencije, a upravo je preko CAHVIO-u međunarodna LBGT organizacije ILGA Europe uputila podnesak o razlikama između spola i “roda” te naglasila važnost provođenja “rodne perspektive” kroz cijelu Konvenciju.

Među konferencijama na kojima je Šimonović sudjelovala vrijedi izdvojiti: “Poboljšanje provedbe i praćenje zaključnih zapažanja i stajališta: Kritična perspektiva Ugovornih tijela UN -a”, koje su organizirani Otvoreno društvo Inicijativa za pravosuđe, Brookings Institucija i UPR-Watch.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr