U Mostaru ideološko-politički okrugli stol: O ‘zajedničkom jeziku Hrvatske, BiH, Srbije’ i ‘širenju nacionalizma’

Foto: n1

Lingvistica dr. Snježana Kordić kazala je u Mostaru kako je cilj održavanja okruglog stola na temu ‘Jezik i nacionalizam’ da se kod ljudi pojača svijest da svi imaju zajednički jezik bez obzira žive li u BiH, Republici Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, te kako to ne dovodi u pitanje samostalnost tih država, različitost naroda i različitost varijacija u jeziku koje postoje cijelo vrijeme i koje nitko ne dira, pišu vijesti.ba

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Snježana Kordić: Borba za jezičnu čistoću je uvod u fašizam i šovinizam

U izjavi za medije Kordić je kazala kako treba prekinuti zloupotrebe teme jezika koje idu u smjeru širenja nacionalizma i koje dolaze na ‘dnevnoj bazi od strane političara koji su na vlasti’.

“Zloupotrebe teme jezika imaju za cilj povećavanje netrpeljivosti između naroda, povećavanje osjećaja ugroženosti jednog naroda od onog drugog, povećavanje osjećaja straha uslijed čega ljudi postaju poslušni te prihvaćaju tvrdnje političara bez ikakvoga provjeravanja i političarima je na taj način puno lakše manipulirati ljudima”, kazala je Kordić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ona je smatra kako su s okruglog stola ponuđena rješenja koja mogu pomoći izlasku iz kruga nacionalizma. “Jedno od njih je da što više ljudi javno zahtjeva promjenu, te da što veći broj ljudi javno govori kako svi imamo zajednički jezik.”

Po njenim riječima drugi način je da se građani organiziraju i zajednički poduzimati korake u cilju prekidanja nacionalističkih manipulacija jezikom kao i da se politički angažiraju i podrže one političke stranke koje u svom programu traže prekidanje segregacije djece u školama i koje se protive nacionalizmu.

“Sve manipulacije s jezikom koje traju 25 godina nisu promijenile jezik, promjene u jeziku su neznatne i one su sitne, jer jezik je nešto ogromno, mi se i danas svi besprijekorno razumijemo što je dokaz da se jezik nije bitno promijenio”, kazala je Kordić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Međutim, po njenim riječima, ono što se jest promijenilo kod određenog broja ljudi je svijest o tome da postoji zajednički jezik.

“Ako se ljudi koji međusobno komuniciraju razumiju i ne trebaju posrednika, ako pri tome nema među njima nikakvih komunikacijskih šumova onda oni iz moje sociološke perspektive govore istim jezikom. To ne znači da različiti ljudi taj jezik na emocionalnoj razini ne mogu različito doživljavati, zbog različitih djelovanja kojima su izvana izloženi, ali ta činjenica uopće ne dovodi pod znak pitanja ono što je suština, a to je da svi ti emocionalni doživljaji ne mogu poništiti činjenicu da govore istim jezikom”, kazao je u izjavi za medije nakon održavanja okruglog stola prof. Slavo Kukić.

On je dodao kako je potrebno prekinuti zloupotrebe teme jezika jer takve zloupotrebe idu u smjeru širenja nacionalizma.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Inače, održavanje okruglog stola na temu ‘Jezik i nacionalizam’ zajednički su organizirala udruženja Mostarski krug i Hercegovački forum.

Ideološko-politički projekt: 30 ‘lingvista’ s područja bivše Jugoslavije pokrenulo Deklaraciju o zajedničkom jeziku

Snježana Kordić ranije je pokrenula kampanju koju je financiralo Ministarstvo kulture s potpisom tadašnje države tajnice Nine Obuljen Koržinek, današnje ministrice kulture.

Knjigu Snježane Kordić Jezik i nacionalizam, kojom se negira postojanje hrvatskoga jezika – kuće bitka i bivanja naroda hrvatskoga – upinjući se u isti mah dokazati da postoji ‘srpskohrvatski jezik’, koji je ‘policentričan’, kako navodi M. M. Letica, financiralo je ministarstvo s Biškupićem na čelu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na prijavu odgovornih osoba u Ministarstvu kulture Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu iz Ministarstva kulture stiglo je očitovanje potpisano potpisom tadašnje državne tajnice Nine Obuljen u kojem stoji glede skandaloznog financiranja “da su se članovi Komisije vodili kriterijem stručne utemeljenosti i relativne zanimljivosti problematike, a nipošto ideološkim ili dnevno-političkim motivima”.

Podsjetimo, riječ je o knjizi koja ne “raspravlja o sudbini hrvatskog jezika” nego taj jezik ne vidi na lingvističkoj karti Europe, odriče mu zasebnost i pravo na život pod hrvatskim imenom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.