Snježana Kordić: Borba za jezičnu čistoću je uvod u fašizam i šovinizam

Foto: snimka zaslona

Gošća Pressinga na N1 televiziji bila je lingvistica Snježana Kordić koja je govorila o Deklaraciji o zajedničkom jeziku u regiji.

“Ako nas dvoje razgovaramo i razumijemo se bez prevoditelja, jasno je da imamo zajednički jezik. Svaki dan, razgovor između Srba, Hrvata i Bošnjaka je dokaz da se radi o istom jeziku. U medijima je plasirana lažna priča da se radi o različitim jezicima”, kazala je Kordić voditelju.

Ideološko-politički projekt: 30 ‘lingvista’ s područja bivše Jugoslavije pokrenulo Deklaraciju o zajedničkom jeziku

Dodala je da je cilj Deklaracije da ukaže da postoji zajednički jezik.

“Prva i glavna stvar jest da četiri različita naroda imaju zajednički jezik. Nacija, narod i jezik se ne podudaraju. To je poznata stvar. Pogledajte Austrijance. Zaseban narod sa različitim interesima, govore njemački jezik”, istaknula je Kordić i dodala:

“U Deklaraciji naziv jezika nije tema. Deklaracija se ne bavi time, niti predlaže naziv. Naziv jezika je jedna stvar, a jezik je druga stvar. Deklaracija se fokusira na to da imamo zajednički jezik. Svi dokazi i naša komunikacija pokazuju da imamo zajednički jezik”.

Marko Alerić: Deklaracija je novi pokušaj buđenja ideje jugoslavenstva

Mladen Milić: Ako je to sve jedan jezik, meni se kao logičan korak čini ukidanje obrazovnog programa na srpskom jeziku

“Laž koja se ponavlja već 25 godina jest da svaki narod mora imati svoj jezik da bi bio narod. Netrpeljivost se proizvodi na osnovu jezika. To ide kroz škole, medije i traje četvrt stoljeća. Borba za jezičnu čistoću je uvod u fašizam i šovinizam”, istaknuka je Snježana Kordić.

“U Deklaraciji piše da je jezik nezavisna stvar, nezavisno od toga koliko mi država imamo. Države mogu nastati i nestati preko noći, ali jezik ne može preko noći postati drugi jezik. Ljudi lažu, jer vide kako neka ugledna osoba laže i onda pomisle kako je to normalna i moralna stvar. Cilj Deklaracije je da se uskladi sa jezičnom realnošću. Zajednički jezik je sve vrijeme tu, ali je pitanje do kada ćemo lagati o tome”, smatra Kordić.

Kovačec o “Deklaraciji o zajedničkom jeziku“: To je skup iskompleksiranih ideja koji se ne temelji ni na kakvoj objektivnoj stvarnosti

Kordić je kazala kako bi trebalo izmijeniti sadržaj udžbenika u školama, jer “ovo trenutno nije dovoljno”.

“Trebalo bi udžbenike promijeniti, jer ovo trenutno nije dovoljno. Svaka strana ima vlastiti nacionalizam i onda kroz djecu usađuju taj nacionalizam, a jezik je jedan od izgovora. Jezik je izgovor preko kojeg se usađuje nacionalizam”, kazala je.

“Kada djeci ispravljate jezik kojim govore, onda od njih pravite isfrustrirane osobe, jer im mijenjate način na koji oni govore. To je loše za mlade ljude, a to im se radi. Jezične barijere zbog dobrobiti vlastitog naroda treba maknuti. Treba biti human i raditi na dobrobiti čovječanstva. Tko se pridržava toga, ne bi smio biti nacionalist”, kazala je.

HAZU: Deklaracija o tzv. zajedničkom jeziku – besmislena inicijativa!

“Svatko tko u javnosti istupa s etičkim principima i iznosi istinu bez obzira na posljedice to radi po vlastitom izboru. Takve osobe znaju na kakve će reakcije naići kod ljudi koji su nacionalisti, a većinom su nacionalisti za novac”, kazala je Kordić i dodala:

“Tko će reći ako nećemo mi? Šutnja ne vodi nikamo. Ja u Hrvatskoj nisam zaposlena i nisam zaposlena nigdje drugo”.

“Promjene su moguće, samo ih čovjek mora raditi”, nastavila je. “Svatko od nas djeluje na jedan krug ljudi koji ga čuje. Naravno da jedan ministar može napraviti više nego običan čovjek, ali što ako ministar ne želi raditi?”.

Evo kako je Hasanbegović kratko i jasno komentirao ‘Deklaraciju o zajedničkom jeziku’!

Komentirala je izjavu Dževada Jahića koji kaže da je ideja Deklaracije da se ugrozi bosanski jezik.

“U Deklaraciji čak izričito stoji da policentrični zajednički naziv ostavlja otvorenim svakom pojedincu da ga zove kako želi. Tema oko imena još ne postoji i neće se zvati srpsko-hrvatski”; rekla je Kordić.

Kazala je i da naziv jezika nije toliko bitan, kada još nije raščišćeno imamo li jedan jezik ili ne.

“Čemu pričati o nazivu jezika ako nismo raščistili da li je to jedan jezik ili nije. Mi smo primjer policentričnog jezika, kakvi su njemački, francuski, engleski i mnogi. Jedino je čudno što mi to ne želimo javno kazati i iznijeti tu opću istinu. Postoje narodi, države, nacije i nitko to ne dovodi u pitanje”.

Plenković o “Deklaraciji o zajedničkom jeziku” : “Kako bih to podržavao? Tko to može podržati u Hrvatskoj?”

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hr.n1info.com