Nice i Biserko: Odgovornost Srbije za agresiju i genocid u Srebrenici još moguće dokazati

Na Međunarodnom sudu pravde (ICJ) još uvijek je moguće dokazati da je Srbija odgovorna za agresiju i genocid počinjen u Bosni i Hercegovini, čije bi vlasti morale ozbiljno shvatiti priliku za reviziju ranije donesene presude, ocijenili su u utorak u Sarajevu bivši tužitelj pri Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY) Sir Geoffrey Nice i Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog komiteta za ljudska prava Srbije.

Geoffrey Nice, koji je zastupao optužbu na suđenju nekadašnjem srbijanskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću, ovu je ocjenu iznio sudjelujući u Sarajevu na konferenciji posvećenoj 20. obljetnici genocida nad Bošnjacima Srebrenice, što su ga u srpnju 1995. godine počinili vojska i policija bosanskih Srba.

ICJ je, odlučujući po tužbi BiH za genocid i agresiju protiv Srbije odnosno bivše SR Jugoslavije, u veljači 2007. presudom utvrdio da je genocid počinjen u Srebrenici, no ne i da je vlast u Beograda kriva za taj zločin. Srbija je proglašena odgovornom samo za propuste u sprečavanju i kažnjavanju počinitelja genocida.

Presudom iz 2007. ICJ je također odredio kako je moguće otvoriti postupak njezina preispitivanja, no samo pod uvjetom da BiH ponudi nove dokaze.

“Presuda koja je donesena je rezultat nedostatnih dokaza, a naknadno su se pojavili mnogi koji bi mogli bili važni”, kazao je Nice novinarima.

On je podsjetio kako je od okončanja postupka pred ICJ-em svjetlo dana ugledao cijeli niz dokumenata koji su do 2007. godine bili skrivani u Beogradu ili su neki njihovi dijelovi bili “zacrnjeni” te stoga i neupotrebljivi na suđenju.

Nice drži kako BiH nije pravodobno reagirala na pojavu takvih dokumenata, a upozorio je i kako je pritom važno slijediti jasno propisane rokove.

“Revizija se mora pokrenuti u razdoblju od šest mjeseci od pojave novih dokaza”, podsjetio je Nice, koji sada predaje pravo na britanskom Gresham Collegeu.

“Revizija presude ICJ-a mora se provesti u razdoblju do veljače 2017., a BiH je do sada propustila niz prilika koje su se pojavile”, kazao je Nice.

On je dodatno za Hinu kazao kako je jasno da otkrivanje sadržaja jednog dokumenta automatski vodi do drugih sličnih dokumenata koji bi bili važni u sudskom procesu i taj bi trag trebalo pratiti.

“Bez obzira na to, ništa se nije dogodilo” u smislu pokretanja revizije, kazao je nekadašnji Miloševićev tužitelj iznoseći ocjenu kako bi i neki suci ICJ-a željeli da se ovaj slučaj ponovo pokrene.

“Ako se pojave dodatni materijali, a BiH ne iskoristi priliku pokrenuti reviziju, bit će propuštena priliku za ispravak povijesne pogreške”, ustvrdio je Nice.

Predsjednica Helsinškog komiteta za ljudska prava Srbije Sonja Biserko također je ocijenila kako je revizija presude po tužbi protiv Srbije za genocid nešto na čemu BiH mora inzistirati.

“Nitko neće o tome voditi računa ukoliko sami Bošnjaci ne budu to podignuli na višu razinu. Bošnjaci moraju to uzeti u svoje ruke i okrenuti se reviziji. To im je obveza prema generacijama koje dolaze pa makar u tome (reviziji) i ne uspjeli”, kazala je Biserko.

Njena je ocjena kako je nepravedno zanemarena činjenica da je rat u BiH kao i na Kosovu bio prije svega rat protiv muslimana.

Komentirajući današnji odnos Beograda prema genocidu u Srebrenici kazala je kako je on i dalje takav da se niječe i relativizira narav tog zločina. Dodala je kako u tome prednjači akademska zajednica koja je i dalje na stajalištima Dobrice Ćosića da Srbija nije bila u ratu, iako ima 400 tisuća ratnih veterana.

“Ono što sada imamo na sceni je jedna relativizacija i opstaje teza da su Bošnjaci počeli rat protiv JNA, a to se naročito reflektira kroz optužnice protiv bošnjačkog političkog vrha s početka rata, koje su još na snazi upravo zbog interpretacije rata”, kazala je Biserko. Ona je kao primjer navela knjigu nekadašnjeg Miloševićeva bliskog suradnika Momira Bulatovića, u kojoj su nedavno objavljene preslike niza dokumenata iz ratnog razdoblja.

Amor Mašović, član kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH (INO), istaknuo je na sarajevskom skupu kako činjenice ostaju nepobitne i govore dovoljno o tome što se zbilo u Srebrenici prije dvadeset godina.

“Mi imamo 8.372 registrirane nestale osobe s područja Srebrenice i Žepe. Do danas smo ekshumirali 7.057 nekompletnih tijela”, kazao je Mašović.

Činjenica da je pronađen tek neznatan broj kompletnih skeleta, kako je istaknuo Mašović, dovoljno govori o naravi zločina počinjenih u Srebrenici, jer su počinitelji premještanjem leševa u sekundarne grobnice sustavno pokušavali prikriti tragove genocida.

“Na žalost, u ovom trenutku za oko 150 žrtva, koje su nesumnjivo žrtve iz Srebrenice, nema DNK podudaranja, jer nemaju živih srodnika. Pronađeni su u masovnim grobnicama, no idenitet im se ne zna i vjerojatno će se vrlo teško doći do imena”, kazao je Mašović.

Unutar spomen-kompleksa u Potočarima kod Srebrenici od 11. srpnja ove godine, kada će biti pokopani ostaci u međuvremenu identificiranih žrtava, bit će ukupno pokopani posmrtni ostaci oko 6.800 žrtava. “Time se približavamo konačnoj istini”, kazao je Mašović.