Završna utrka za postizanje svjetskog pakta suprostavljanja zatopljenju planete počela je u srijedu s novim nacrtom sporazuma predanim pregovaračima iz 195 zemalja, samo dva dana prije završetka konferencije u Parizu.
“Tekst bi trebao odražavati nove kompromise”, rekao je francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius i predsjednik COP21 na predstavljanju nacrta novog dokumenta na plenarnom zasjedanju.
“Želimo imati cjeloviti uvid napretka i usredotočiti se na politička pitanja koja još treba riješiti “, nastavio je preciziravši da je tekst s 43 sveden na 29 stranica i da je riješeno tri četvrtine neriješenih pitanja.
Ekipe francuskog predsjedništva i ministri su od nedjelje navečer vodili tematske radne skupine i tijekom noći su pripremali dokument. “Napredovali smo, ali preostaje još dosta posla”, rezimirao je Fabius koji još računa na konačno usvajanje sporazuma u petak.
Taj sporazum bi trebao omogućiti izbjegavanje najdramatičnijih posljedica klimatskih promjena, koje su se do sada manifestirale u poplavama, sušama, topljenju leda, čime se brojne regije izlažu opasnostima.
Ministri će sada analizirati tekst sa svojim ekipama prije nove plenarne sjednice nakon koje možda slijedi još jedna noć pregovora. “Treba razmotriti razinu ambicija teksta jer ako je metoda dobra i ako sporazum neće biti na visini, to neće biti zadovoljavajuće”, upozorio je Matthieu Orphelin iz NGO Zaklade Nicolas Hulot.
U Parizu se među ministrima intenziviraju diskusije, a predsjednici koji su bili u Parizu prvog dana konferencije COP21 su u kontaktu. Američki predsjednik Barack Obama je u utorak nazvao brazilsku predsjednicu Dilmu Rousseff, a u srijedu indijskog premijera Narenda Modija. Indija je četvrti svjetski zagađivač i ključna zemlja za pregovore.
Među neriješenim pitanjima su dugoročni zadaci koji bi omogućili drastično smanjenje emisija plina s učinkom staklenika, kada treba razmotriti emisije zemalja koje su do sada ostvarile nedostatne pomake za ograničenje povišenja temperature iznad 2 stupnja C u odnosu na predindustrijsko doba i kako jamčiti transparentnost akcija.
Uz to postoji i sporno pitanje financiranja pomoći zemljama juga za suočavanje sa zatopljenjem, čije su one prve žrtve.
Američki državni tajnik John Kerry je u srijedu najavio udvostručenje američke pomoći do 2020. za prilagođavanje zemalja na klimatske promjene, koje uključuju meteorološke uzbune, nasipe, nove poljoprivredne postupke. Ta je pomoć 2014. iznosila 430 milijuna dolara.
Sporazum iz Pariza treba odrediti opći okvir akcije zemalja za 15 do 20 sljedećih godina koje će biti odlučne za budućnost Zemlje.
Sporazum treba potaknuti ubrzanje borbe protiv emisija plina s učinkom staklenika, odgovorne za zatopljenje, koja bi se trebala odvijati preko razvoja obnovljivih energija i postupnog napuštanja fosilnih energija (ugljen, nafta, plin) i drugačije upravljanje šumama i poljoprivrednim zemljištima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
