Parlament Republike Srpske u srijedu je izglasovao odluku o provedbi referenduma na teritoriju toga entiteta kojim se kani dovesti u pitanje postojanje suda i državnog odvjetništva Bosne i Hercegovine.
Uoči glasovanja burna rasprava
Na sjednici u Banjoj Luci za odluku o sazivanju referenduma, čije je donošenje zatražio predsjednik RS Milorad Dodik, glasovala je tijesna većina od 45 od 73 nazočna zastupnika u parlamentu koji ima ukupno 83 zastupnička mjesta.
Glasovanju je prethodila dvodnevna burna rasprava, koju su obilježili verbalni obračuni dužnosnika i zastupnika vladajućih stranaka i onih iz oporbe koji su u konačnici odbili poduprijeti Dodikovu inicijativu ostajući suzdržani pri glasovanju.
Na temelju odluke parlamenta građani RS bi se vjerojatno tijekom rujna trebali izjašnjavati o sugestivno postavljenom pitanju podržavaju li “nametnute i prouustavne odluke visokog prdstavnika međunarodne zajednice a posebice one o uspostavi suda i tužiteljstva BiH kao i provedbu njihovih odluka na području RS”.
Dodik je u utorak pred parlamentom svoj zahtjev obrazložio tvrdnjom kako su sud i državno odvjetništvo na državnoj razini uspostavljeni protivno ustavu te da služe samo kako bi se procesuiralo Srbe.
Odluka o provedbi referenduma još nije pravomoćna, jer je treba odobriti i vijeće naroda RS, gornji dom entitetskog parlamenta.
Bošnjački zastupnici bojkotirali su glasovanje o provedbi referenduma.
U konačnici će odlučivati Ustavni sud Republike Srpske?
Najavljeno je kako će klub Bošnjaka u vijeću naroda na tu odluku staviti veto pa će o svemu u konačnici odlučivati ustavni sud Republike Srpske.
S obzirom da se procjenjuje da su u njemu suci naklonjeni vladajućem Dodikovom Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), očekuje se kako će bošnjački veto biti odbačen, što otvara prostor da se referendum organizira tijekom rujna nakon dovršetka postupka.
Potpredsjednik parlamenta RS Senad Bratić (SDA) kazao je kako su netočne Dodikove tvrdnje o selektivnom pristupu državnog pravosuđa ratnim zločinima.
“Visina i broj presuda za ratne zločine rezultat su onoga što se zbivalo tijekom rata. Ne može se sporiti da je u Srebrenici osam tisuća žrtva ratnih zločina i da ih je u Prijedoru bilo tri i pol tisuće”, kazao je Bratić, dodajući kako je opasno to što se s tim činjenicama neki i danas ne žele pomiriti.
Rasprava o organiziranju referenduma izazvala je oštru polemiku i između zastupnika SNSD-a i oporbenih stranaka sa srpskim predznakom.
Oporba predvođena Srpskom demokratskom strankom (SDS) smatra kako Dodik pitanje referenduma koristi za političke manipulacije s ciljem skretanja pozornosti sa gospodarskih i socijalnih problema te s niza korupcijskih skandala u koje je, kako tvrde, umiješan.
Upozorili su pri tom i kako je riječ o nepotrebnoj pustolovini jer podrazumijeva sukob s međunarodnom zajednicom koja referendum u entitetu o pitanjima iz nadležnosti države smatra nedopuštenim.
“Zašto nam treba konfrontacija s međunarodnom zajednicom. Zašto nam treba sukob sa SAD-om. S njima su u sukobu bili i Sadam Hussein i Gadafi pa smo vidjeli kako su završili”, kazao je zastupnik oporbenog Narodnog demokratskog pokreta (NDP) Zdravko Krsmanović.
Upozorio je kako se “jednonacionalnim referendumom” dovodi u pitanje Daytonski sporazum te stoga i RS, a pri tom se “apsolutno ne zna što nakon toga”.
SNSD-a je optužio SDS i ostale oporbene stranke zbog rezerviranosti prema referendumu za “izdaju nacionalnih interesa”.
Tim se optužbama našla pogođena i zastupica SDS-a Sonja Karadžić, kći haaškog optuženika za ratne zločine Radovana Karadžića.
“To mene osobno vrijeđa”, kazala je Jovičević-Karadžić, koja je također predbacila Dodikovim zastupnicima da manipuliraju referendumom a godinama prije toga su u parlamentu BiH glasovali za različite zakone kojima su potvrđivali odluke visokih predstavnika.
Diplomatski predstavnici najutjecajnijih zapadnih država akreditirani u BiH prije glasovanja su upozorili vlasti u RS kako će provedba referenduma biti smatrana protuustavnim činom i da se neće tolerirati.
Dodik o podijeljenoj Republici Srpskoj
I sam Dodik je nakon rasprave ustvrdio kako je RS “duboko podijeljena” oko ovog pitanja, a oporbi je poručio kako zapravo “nije shvatila” njegovu inicijativu.
Pred zastupnicima je ustvrdio kako ima informacije da će međunarodna zajednica pokušavati promijeniti stvari u BiH do 2018. godine a ako u tome ne uspije, tvrdi Dodik, od svega će odustati.
“Svijet je danas nervozan a posebice neke velike sile”, kazao je Dodik, opisujući Veliku Britaniju kao neku vrstu glavnog urotnika u BiH.
“Ne mogu poslati ni vojsku ni SIPA-u da spriječe referendum”, kazao je Dodik, dodajući kako “jamči da će referendum biti organiziran” čak i ako ga zabrani ustavni sud BiH, potvrdivši ipak kako postoji i takav pravni mehanizam kojega se ne može zakonito blokirati.
Zaključio je kako ipak važno ne ulaziti u potpuni sukob s međunarodnom zajednicom.
“Ne smijemo ih naljutiti toliko da dignu avione na nas kao što su digli na neke druge”, kazao je sarkastično Dodik.
Upravni odbor Vijeća za provedbu mira u BiH (PIC) je uz izdvojeno stajalište Rusije upozorio kako će referendum smatrati “fundamentalnim kršenjem Daytonskog sporazuma”.
Upravni odbor PIC-a podsjetio je vlast u Banjoj Luci kako međunarodna zajednica “ima instrumente” kojima može osigurati poštivanje Daytonskog sporazuma.
Upravni odbor PIC-a, kojega čine predstavnici najutjecajnijih zapadnih zemalja, time je upozorio kako visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko i dalje ima na raspolaganju široke ovlasti, uključujući i pravo smjene izabranih dužnosnika za koje ocijeni da krše Daytonski sporazum i djeluju protuustavno.
Predsjednica vlade RS Željka Cvijanović na sjednici parlamenta je kazala kako se sadašnja entitetska vlast ne plaši mogućih kazni međunarodne zajednice.
“Kao netko će nas sankcionirati? Pa šta će oni bez RS?”, kazala je Cvijanović tijekom rasprave.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
