Hrvatski premijer Andrej Plenković prvi put u mandatu otišao je u posjet Srbiji, jedinoj susjednoj zemlji koju kao predsjednik Vlade nije posjetio. U Subotici će otvoriti Hrvatski dom, jedan od znakova da su opterećeni odnosi dviju zemalja u posljednje vrijeme krenuli uzlaznom putanjom, prenosi HRT.
U Suboticu dolazi na poziv predsjednice Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) Jasne Vojnić i predsjednika Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislava Žigmanova, ujedno i ministra za ljudska i manjinska prava Srbije.
> Plenković stigao u prvi premijerski posjet Srbiji; prvo susret s Hrvatima, potom s Brnabić
Uloga Tomislava Žigmanova u bilateralnim odnosima Hrvatske i Srbije
Upravo nakon imenovanja Žigmanova na dužnost ministra u listopadu 2022. odnosi Zagreba i Beograda krenuli su u pozitivnijem smjeru.
Na otvorenju sjedišta hrvatske manjine u Srbiji, Hrvatskog doma Matice u Subotici, čiju je izgradnju u cijelosti financirala hrvatska Vlada s 1,8 milijuna eura, bila je i srbijanska premijerka Ana Brnabić, s kojom se Plenković bilateralno sastao.
Plenković, koji je prošli tjedan rekao da se tijekom posjeta Srbiji neće susresti s predsjednikom te zemlje Aleksandrom Vučićem, najavio je da će s Brnabić razgovarati “o svim temama bilateralnih odnosa”.
S 200 tisuća na 40 tisuća
Prema popisu stanovništva iz 2022., Hrvata u Srbiji ima 39.107, što je gotovo 160.000 manje u odnosnu na popis iz 1961.
Hrvati su time, kako je prije objavio DSHV, nacionalna zajednica s najvećim demografskim gubitcima.
Za 60 godina ostala nas je petina ukupnog broja, po čemu smo nacionalna manjina s najvećim gubicima u Republici Srbiji, rekao je Žigmanov nedavno.
Najviše Hrvata živi u Vojvodini, ali i ondje im se broj smanjuje.
Posjet Srijemskoj Mitrovici
Posjet hrvatskoj manjini započeo je susretom sa srijemskim biskupom koadjutorom Fabijanom Svalinom u vojvođanskom gradu Srijemskoj Mitrovici.
Ovo je jedan povijesni događaj koji se dogodio u Srijemskoj Mitrovici, na to smo kao pripadnici hrvatske zajednice ponosni i zahvalni. Nadamo se da će ovaj posjet pridonijeti rješavanju nekih pitanja, rekao je Svalina.
Sastanak iza zatvorenih vrata održan je nakon obilaska katedrale svetoga Dimitrija, a na njemu su, uz biskupe, bili mjesni svećenici te predstavnici katoličkih i hrvatskih institucija i organizacija u Srijemu. Srijemska Mitrovica vjersko je i institucionalno središte Hrvata katolika u Srijemu.
Odlazak Hrvata 90-ih
Naš narod je na ovom prostoru ostao malobrojan. Posebno 90-ih godina otišlo je jako puno Hrvata, preostali žele ovdje živjeti, a da bismo živjeli, potrebna nam je podrška, podrška koja dolazi iz Hrvatske i ovog posjeta, ali i podrška koju imamo od većinskog naroda i vlasti, rekao je Eduard Španović, župnik u Srijemskoj Mitrovici.
Tu je vojvođansku regiju tijekom ratnih devedesetih pod pritiskom i prijetnjama napustilo između 30.000 i 40.000 građana hrvatske nacionalne pripadnosti.
Nakon gostovanja u Srijemskoj Mitrovici hrvatski premijer odlazi na sjever Vojvodine, na susret s vodstvom zajednice u Subotici.
Sa srbijanskom premijerkom Anom Brnabić otvorit će novo sjedište hrvatske manjine, Hrvatski dom Maticu.
Novo zdanje nedaleko od središta Subotice bit će sjedište Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV), Novinske izdavačke ustanove “Hrvatska riječ” i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, a objekt bi trebao biti i centar kulturnog i društvenog života hrvatske zajednice u Srbiji.
Važnost Hrvatskog doma – Matice
Jasna Vojnić, predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji, za HTV istaknula je da je ovo za Hrvate u Srbiji povijesni dan.
Izgradnjom Doma šalju se tri važne poruke. Prva i najvažnija poruka je da ćemo ostaviti spomenik za 300 godina boravka Hrvata na ovim prostorima, izjavila je uoči otvorenja Jasna Vojnić.
Druga, da ćemo biti uvažavani partneri i da će nas drugi doživljavati kao ozbiljne sugovornike koji će na dostojanstven način reprezentirati hrvatski narod u Srbiji. A treća je da hrvatska država doista stoji iza hrvatske manjine u Srbiji, dodala je.
I za političkog prvaka Hrvata u Srbiji Tomislava Žigmanova Hrvatski dom Matica, čija je izgradnja počela u lipnju 2021., simbol je novog razdoblja u, kako je rekao, teškoj povijesti te zajednice.
Prepoznajemo se sve više kao zajednica čijim se institucijama daje na važnosti, rekao je.
Žigmanov: Hrvati u Srbiji most suradnje
Nešto ranije prije sastanaka s premjerkom Premjer se sastao s predsjednicom HNV-a Jasnom Vojnić, predsjednikom DSHV-a Tomislavom Žigmanovom i predstavnicima hrvatske manjine u Srbiji.
Tomislav Žigmanov ranije je istakao da misli da će premjerka Brnabić poslati jasnu poruku da Hrvati u Republici Srbiji jesu most suradnje, jesu povod susreta na bilateralnoj razini između dva najviša predstavnika izvršne vlasti i da na taj način i Hrvati u Republici Srbiji jesu objekti pozitivnih politika priznanja, jesu objekti uvažavanja, respekta i jesu zajednica koja svoju renesansu, svoj boljitak u Republici Srbiji može očekivati.
Tomislava Žigmanov rekao je da Srbija zna put prema EU-u vodi uz rješavanje problema s Hrvatskom, dodao je Družijanić za HRT.
Važnost odnosa i suradnje Hrvatske i Srbije
Bernardić ističe da su odnosi Srbije i Hrvatske iznimno važni s obzirom na značaj dvije zemlje u ovom dijelu Europe, a Srbija prepoznaje prostor i potrebu za unaprjeđenjem sveukupnih odnosa, uz uzajamno uvažavanje, razumijevanje i sagledavanje zajedničkih potreba i interesa, ocijenila je Brnabić. Te da je osobito važno da su ove dvije zemlje započele s “intenziviranjem dijaloga i posjeta”.
To će dati doprinos stvaranju klime za razgovore, izgradnju povjerenja i približavanje rješavanju otvorenih pitanja naših dviju zemalja i svakako pridonijeti unaprjeđenju položaja Srba u Hrvatskoj i Hrvata u Srbiji, navela je Brnabić.
Plenković je istaknuo važnost otvaranja Hrvatske kuće u Subotici te da je to važan iskorak za hrvatsku manjinu u Srbiji. Istaknuo je i ulogu potprjedsednice Vlade RH Anje Šimprage ministra Tomislava Žigmanova u unaprjeđenju bilateralnih odnosa I njihovoj trenutačnoj dimnamici.
Bljesak i Oluja
Na novinarsko pitanje o obilježavanju vojno-redarstvene operacije Oluja u kolovozu, Plenković je rekao da ona, kao i operacija Bljesak, na hrvatskoj političkoj sceni ne izazivaju nikakve kontroverze te da se radi o oslobodilačkim operacijama i ključne bitke Domovinskog rata.
Osvrnuo se i na primjedbu novinarke da je godišnjica Oluje prilika za zaoštravanje retorike s obje strane.
Kad je riječ o Vladi RH, osobito u ovih sedam godina koliko sam ja premijer, mislim da nije bilo niti jedne situacije gdje je zaoštrena retorika, a da je to krenulo s naše strane. To je vrlo važno za javnost u Srbiji da razumijemo, poručio je Plenković.
Predstavnici srpske manjine bili su s nama i u Vukovaru, bili su s nama i u Kninu, dio su naše vlade već punih sedam godina, funkcioniramo skladno, rekao je Plenković, naglašavajući i podršku koju daju predstavnicima srpske i svih drugih manjina.
Dodao je da će kao i svih dosadašnjih godina dostojanstveno obilježiti Oluju.
Upitan o pokretanju građanske inicijative o bratimljenju Splita i Novog Sada, Plenković je rekao da nije čuo za to, ali da te odluke donose jedinice lokalne samouprave.
Pitanje nestalih u Domovinskom ratu
Da bi se riješila sva otvorena pitanja između Hrvatske i Srbije, potrebno je puno dana, puno sati, puno stručnjaka, puno resora, puno dobre volje da se naprave koraci naprijed, rekao je Plenković odgovarajući na pitanja novinara.
Upitan o izjavi premijerke Brnabić da ne postoji niti jedan zahtjev s hrvatske strane vezan za nestale na koji Srbija nije odgovorila, Plenković je rekao da postoji 1807 ljudi koji se još uvijek smatraju nestalima iz vremena Domovinskog rata.
Dio njih su Hrvati, dio njih su Srbi. To isto treba kazati. Mi, nažalost, nemamo podatke o mnogima jer da ih imamo, onda bi ih vjerojatno sve negdje pronašli, identificirali – ukoliko su preminuli – njihove posmrtne ostatke, rekao je Plenković.
Ta trajna zadaća ostaje na dnevnom redu hrvatske vlade i bit će dok ne dobijemo podatke i o zadnjem poginulom, dodao je.
Dodao je da, koliko je shvatio, Brnabić nije ni namjeravala dati izjave te da ne može komentirati nešto što nije čuo.
Procesuiranje ratnih zločina
Plenković je u izjavi nakon otvaranja Hrvatskog doma – Matice zahvalio Brnabić na današnjem susretu, razgovoru i njezinoj nazočnosti na otvaranju.
Poručio je da je Vladi jedna od temeljnih ustavnih zadaća podržavati Hrvate koji žive izvan domovine.
Odnosi Srbije i Hrvatske opterećeni su rezidualnim pitanjima iz vremena Miloševićeve agresije na Hrvatsku i to je svima dobro poznato. I te rane iz recentne prošlosti na određeni način omeđuju dinamiku i brzinu naših odnosa. No ovaj današnji događaj i, u konačnici, moj prvi posjet u sedmoj godini od kada sam predsjednik Vlade RH Srbiji i Subotici, Vojvodini, uz otvaranje ovakvoga doma, predstavlja više simboličkih poruka, rekao je Plenković.
Jedna od tih poruka, rekao je, jest unaprjeđenje odnosa između Hrvatske i Srbije. Dodao je da su Brnabić i on razgovarali “o svim temama”, koje je podijelio u tri grupe.
Pitanje granica i procesuiranje ratnih zločina
Prva su pitanje granica i procesuiranja ratnih zločina, dobivanja informacija o nestalima iz Domovinskog rata, pitanje ratnih šteta, povratka kulturnih dobara – svega onoga što opterećuje odnose dviju zemalja već niz godina. Nakon što je Hrvatska na svojoj strani imenovala koordinatora na razini državnog tajnika u MVEP-u, dogovoreno je da će u sljedećem razdoblju i Srbija imenovati svog koordinatora te da će oni nastaviti raditi na svim tim pitanjima kako bi se pripremila rješenja za više političke razine, naveo je Plenković.
Gospodarska razmjena
U drugoj skupini je tema unaprjeđenja gospodarske razmjene, koja danas iznosi oko 2,7 milijardi eura. Mi smatramo da ta razmjena može i treba biti veća, poručio je Plenković.
Promet i infrastruktura
Razgovarali su i o suradnji na području prometa i infrastrukture, s naglaskom na unaprjeđenju povezanosti kako bi se omogućio bolji prolazak građana i roba koridorima koji prolaze dvjema državama.
Situacija na Kosovu
U trećoj skupini tema bile su situacija na Kosovu, stabilnost cijele regije u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu, kao i europski put Srbije.
Hrvatska s optimizmom gleda na europski put svih država u susjedstvu, pa tako i Srbije, rekao je Plenković. Naglasio je da Hrvatska svojim iskustvom, položajem i utjecajem na razini Europske unije sigurno može biti važan akter kako bi se ubrzali reformski proces u Srbiji i uopće dinamizirao proces proširenja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
