Zadnjih dana cijeli svijet sa zgranutošću i zebnjom prati stravične vijesti koje stižu iz Izraela, gdje su islamisti iz Hamasa tijekom vikenda upali na izraelski teritorij i napravili krvavi pir nad civilima. Prema zadnjim podacima broj žrtava procjenjuje se na 1300 ljudi. Govori se kako je ovo “izraelski 11. rujan”, te kako se Izrael priprema za žestok odgovor na ovaj teroristički čin, koji bi mogao uključivati i kopneni napad na pojas Gaze, piše Borislav Ristić u kolumni za Večernji list.
Gaza je trenutno odsječena od svijeta, isključena im je voda i struja, te se nalazi pod stalnim artiljerijskim napadima. Broj žrtava na palestinskoj strani je također, prema procjenama, premašio tisuću ljudi, a čini se kako puna eskalacija tek slijedi. U ovakvim situacijama bi inače diplomacija već bila u punom pogonu, ali i tu se u zadnje vrijeme puno toga promijenilo, pa se čini kako je malo mjesta za diplomatska rješenja.
Bure baruta
Znamo kako je Bliski istok uvijek bio surovo mjesto za život, bure baruta koje svakog trenutka može eksplodirati. Međutim, ovaj teroristički pokolj nad civilima kao da je pokrenuo lanac događaja, koji i prema tamošnjim mjerilima izgledaju nepredvidljivo i zloćudno, i nije jasno što bi ih moglo zaustaviti. Naročito ako imamo u vidi kako je utjecaj Zapada u toj regiji, gdje je donedavno imao presudnu ulogu, sada u opadanju.
>Ristić: Demografska mapa Izraela se promijenila i to je uzrok trenutnim političkim sukobima
Opasnosti od širenja sukoba su sada brojne, između ostaloga jer sada mnogi akteri žele iskoristiti ovu situaciju kako bi iskušali svoju snagu. Hamas i Hezbolah imaju podršku Irana, pa postoji mogućnost da izraelska odmazda u Gazi posluži Iranu za snažnije uključivanje u sukob. To bi, zauzvrat, moglo povući Sjedinjene Države da uđu u sukob s Iranom. Fijasko Bidenove politike u Ukrajini osilio je mnoge duhove.
Saudijcima je ova eskalacija vjerojatno došla kao olakšanje. Oni su bili pod pritiskom SAD-a da normaliziraju odnose s Izraelom, što njima nije išlo na ruku, jer bi im to zakompliciralo odnose s Iranom, s kojim sada žele presložiti donedavno neprijateljske odnose. Sada su obje zemlje članice BRIKS-a, a Rusija i Kina svakako će učiniti sve kako ti odnosi ne bi trpjeli.
Stoga je ovo Bin Salmanu došlo kao dobar izgovor za odlaganje pomirbe s Izraelom. Njemu je jasno kako se odnosi snaga u svijetu mijenjaju, pa ne želi nagliti dok ne vidi koja će strana pretegnuti. Vjerojatno želi vidjeti kako će se razvijati stvar s BRIKS-om, prije nego potpuno prekine s Washingtonom. Ako mu ova situacija pruža mogućnost da trenutno zadrži dobre odnose sa svim stranama, utoliko bolje za njega.
Ima li Amerika snage uključiti se?
Postoji sumnja kako su iranske obavještajne službe imale prste u planiranju ovog napada Hamasa. Bili direktno umiješani ili ne, oni svakako imaju svoje uloge u svemu ovome. Oni imaju dobre odnose s Rusijom i Kinom, koje bi htjele iskoristiti Iran kako bi ojačale svoj utjecaj u regiji. Uključivanje Irana u sukob bi mogao biti dobar ulog za njih da u budućnosti budu pozvane za mirovni stol za rješavanje sukoba.
Ono pak što je najveći problem u svemu tome je okolnost da se Amerika, ako zanemarimo Izrael i Siriju, u velikoj mjeri povukla iz regije. Sada se postavlja pitanje ima li Amerika snage uključiti se u eventualni sukob na Bliskom istoku? Naročito nakon slabosti pokazane u Ukrajini, koja im je potrošila veliki dio zaliha naoružanja. Može li Amerika, uopće, pored Ukrajine, otvarati još jedan front na Bliskom istoku?
Puno je pitanja koja stoje pred nama dok pratimo otvaranje novog globalnog žarišta. Usijani Bliski istok mogao bi donijeti jako hladnu zimu u Ukrajini. Jasno je tko bi mogao biti glavni neto profiter u svemu ovome.
* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.
