Rusija gomila oklopna vozila na ruskoj strani tjesnaca koji razdvaja Krim od Rusije, tvrde u ponedjeljak ukrajinski graničari, dok je istodobno britanski ministar vanjskih poslova William Hague ocijenio da je ruska intervencija u Ukrajini najveća europska kriza 21. stoljeća.
Ruski oklopnjaci nalaze se u blizini trajektne luke s ruske strane Kerčkih vrata, koja razdvajaju istočni Krim i ruski Tamanski poluotok, odnosno spajaju Azovsko i Crno more. Tjesnac je na svom najužem dijelu širok 4,5 kilometra i dubok 18 metara.
“Oklopna vozila su s druge strane Kerčkih vrata. Ne možemo predvidjeti hoće li ih ukrcati na trajekt”, kazao je Reutersu glasnogovornik ukrajinske granične službe.
Ukrajinski graničari također kažu da ruski brodovi patroliraju oko Sevastopolja, baze Crnomorske flote.
BBC piše kako sve ukazuje na to da Rusija steže obruč oko i na Krimu, unatoč pozivima sa Zapada da se povuče. Dvije velike ukrajinske vojne baze su opkoljene, a ključna postrojenja poput zračnih luka okupirana. Tisuće elitnih ruskih vojnika stiglo je od početka krize na Krim i sada višestruko nadmašuju ukrajinsku vojsku po brojnosti na tom prostoru. Postavljene su cestovne blokade i Krim je i fizički odsječen od ostatka Ukrajine.
Britanski ministar vanjskih poslova Hague izjavio je u ponedjeljak da Rusija ima operativnu kontrolu nad Krimom i da je ruska intervencija u Ukrajini najveća europska kriza 21. stoljeća.
Moskvu je pozvao da svoje vojnike vrati u krimske vojarne. “Ruska intervencija proizvela je vrlo napetu i opasnu situaciju”, kazao je Hague.
Istovremeno muškarci diljem Ukrajine dobivaju mobilizacijske pozive i od ponedjeljka će se početi javljati na desetodnevnu obuku, javlja BBC.
Sedam industrijski najrazvijenijih zemalja, G7, osudile su ulazak Rusije u Ukrajinu i zasad prekinule pripreme za summit G8 na kojemu sudjeluje i Rusija i koji se trebao održati u lipnju u Sočiju, priopćila je Bijela kuća rano u ponedjeljak.
“Mi, čelnici Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana, Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a te predsjednik Europskoga vijeća i predsjednik Europske komisije, osuđujemo Rusku Federaciju zbog očitog kršenja suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine”, istaknule su zemlje G7 u zajedničkom priopćenju.
“Odlučili smo zasad prekinuti sudjelovanje u aktivnostima vezanim uz pripreme za zakazani summit G8 koji se u lipnju trebao održati u Sočiju”, dodaje se.
Zemlje G7 zatražile su od Rusije da nastavi razgovore s Ukrajinom te da sva pitanja koja se odnose na ljudska prava i sigurnost pokuša riješiti izravno ili uz međunarodno sudjelovanje.
Danas će se u Bruxellesu sastati ministri vanjskih poslova EU-a, ali analitičari kažu da se Bruxelles neće razmetati prijetnjom sankcijama Rusiji poput Washingtona.
Državni tajnik John Kerry, naime, zaprijetio je zabranama izdavanja viza, zamrzavanjem imovine i trgovinskim restrikcijama protiv Rusije. Suprotno tome, njemačka kancelarka Angela Merkel zalaže se za slanje posredničke misije Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) na Krim. U tome će je vjerojatno u Bruxellesu podržati Britanci, Francuzi, Nizozemci i Finci, piše Reuters.
Mnogi Europljani ne žele pretjerati u pritisku na Putina imajući u vidu duboke odnose s Rusijom, uključujući veliku ovisnost o uvozu plina i nafte iz Rusije. Europske sankcije zahtijevale bi i jednoglasje 28 članica, a to je teško očekivati jer neke manje zemlje, poput Cipra, imaju jako bliske odnose s Rusijom.
Rusija je treći najveći trgovinski partner EU-a, poslije SAD-a i Kine, sa 123 milijarde eura izvoza prošle godine. Rusija je također najveći pojedinačni dobavljač energenata za EU.
U međuvremenu je pomoćnik ruskog ministra vanjskih poslova Grigorij Karasin rekao da Rusija ne želi rat s Ukrajinom te da je zeleno svjetlo ruskog parlamenta za vojnu intervenciju u Ukrajini prije svega namijenjeno pokazivanju ozbiljnih namjera Kremlja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
