Ujedinjeni narodi izrazili su zabrinutost sužavanjem prostora demokracije u Makedoniji, suočenoj s teškom političkom krizom koju su produbili sukobi u Kumanovu s 18 mrtvih, od kojih su tijela devet kosovskih Albanaca u petak vraćena u domovinu.
“Duboko smo zabrinuti ozbiljnim nasrtajima na pravnu državu i sužavanjem prostora demokracije u zemlji”, priopćio je pomoćnik glavnog tajnika za ljudska prava Ivan Šimonović u petak.
“Nužna su velika poboljšanja da se ostvari neovisnost pravosuđa, medijske slobode, a državne institucije zaštite od utjecaja političkih stranaka”, naveo je Šimonović nakon dvodnevnog posjeta Skoplju.
Makedoniju od početka godine potresa kriza u kojoj oporbena ljevica SDSM optužuje vladu konzervativne stranke VMRO-DPMNE za korupciju i masovno prisluškivanje te zahtijeva ostavku premijera Nikole Gruevskog, a vlada uzvraća da oporbom manipuliraju strane obavještajne službe.
Šimonović je zatražio “brzu, cjelovitu i nepristranu istragu” o međusobnim optužbama vlade i oporbe, ali i o sukobu u Kumanovu.
Sukobi u Kumanovu 9. i 10. svibnja između policije i naoružane skupine Albanaca, koji čine četvrtinu od 2,1 milijuna stanovnika Makedonije, produbili su krizu i završili smrću 18 osoba, od kojih osam policajaca.
Tijela devetorice Albanaca s Kosova iz te naoružane skupine koju Skoplje naziva terorističkom vraćena su u petak na Kosovo, a 30 preživjelih pripadnika optuženo je za terorizam, prenosi agencija dpa.
Kosovski vojni veterani žele da žrtve iz Kumanova budu pokopane uz vojne počasti i optužuju makedonske vlasti da zlostavljaju zarobljene članove skupine.
Sukobi u Kumanovu pobudili su strahovanja od izbijanja etničkih napetosti kakve su pogodile Makedoniju 2001., a postoji bojazan i da bi mogli zahvatiti ostale dijelove Balkana.
