Stanić: Što je prešućeno u govoru glavnog tajnika UN-a?

Foto: fah, Bernard Čović/Glas Koncila, Fotomontaža: Narod.hr

Dugo se iščekivala 77. Opća skupština Ujedinjenih naroda i govor koji je, napokon nakon dvogodišnje pandemijske stanke, pred okupljenim predsjednicima država ili njihovim visokim predstavnicima, uživo održao glavni tajnik te najvažnije međunarodne organizacije Portugalac Antonio Guterres, piše Branimir Stanić za Glas Koncila.

Iako je u većini izvještaja dominirao dio govora u kojem je glavni tajnik govorio o potrebnom dodatnom oporezivanju naftnih tvrtki koje su u sadašnjoj uvelike ratom izazvanoj krizi dobile enormno visoku dobit, s kršćanskoga stajališta važni su i dijelovi govora glavnoga tajnika koji su gotovo ostali nezapaženi. Oni bi se mogli sažeti u govornikovu vapaju da »u svemu što radimo moramo prepoznati da su ljudska prava put do rješavanja napetosti, okončanja sukoba i stvaranja trajnoga mira«.

> Doc. dr. sc. Tanja Baran: Identitet hrvatskoga naroda sazdan je na kršćanstvu

Poznato je da je Opća deklaracija o ljudskim pravima koju je donio UN još 1948. godine velikim dijelom nastala na temelju kršćanskoga personalizma i da korijene ima upravo u djelima kršćanskih, katoličkih mislilaca. Stoga bi se, vjernički gledano, na pozivanje glavnoga tajnika Guterresa na poštovanje ljudskih prava koja su istinski put za izlazak iz krize moglo gledati i kao na skrivenu poruku da je put za izlazak iz sadašnje krize i povratak vrjednotama koje su proizišle iz kršćanstva.

U tom smislu vrlo je zanimljivo da u dijelovima korespondiraju govor glavnoga tajnika i dijelovi završne deklaracije s nedavno održanoga Sedmoga kongresa poglavara svjetskih i tradicionalnih religija u Kazahstanu. Ali sada nije riječ o tome da se politika i transcendentno nužno miješaju ili posve odvajaju jer, kako je u Kazahstanu rekao papa Franjo, »najuzvišenije ljudske težnje ne mogu se isključiti iz javnoga života i biti smještene samo u privatno ozračje«.

> Zbog ‘promjene spola’ detranzicijski tinejdžeri žale: ‘Doslovno sam izgubila dio tijela’

Što je kršćansko u govoru glavnoga tajnika Guterresa, inače uvjerenoga katolika koji je ranije poznat kao katolički intelektualac i borac za zaštitu života od začeća? Doslovno ništa nije izravno katoličko i kršćansko jer se nije koristio religijskim pojmovima u svojem govoru.

No, duboko su kršćanski dijelovi govora u kojima je istaknuo istinsku zabrinutost za opstanak čovjeka u njegovu dostojanstvu, a time i čovječanstva. O koliko je veliku otuđenju od ljudskosti riječ, tajnik je pokazao doslovno rekavši: »Ljudi su povrijeđeni, a najviše pate oni najugroženiji. Povelja Ujedinjenih naroda i ideali koje ona predstavlja su u opasnosti. Dužni smo djelovati, a ipak smo zaglavljeni u kolosalnoj globalnoj disfunkciji.«

Otvoreno je rekao i da međunarodna zajednica nije spremna ili voljna uhvatiti se u koštac s velikim dramatičnim izazovima našega doba. Među njih je stavio krizu povezanu s razvijanjem alata za uređivanje ljudskih gena. Upozorio je i da platforme društvenih mreža, koje su »temeljene na poslovnom modelu koji unovčava bijes, ljutnju i negativnost, uzrokuju nesagledivu štetu zajednicama i društvima«.

Rekao je i da se šire govor mržnje, dezinformacije i zlostavljanje (usmjereno posebno na žene i ranjive skupine), a upozorio je i da se čovjekovi »podatci kupuju i prodaju kako bi se utjecalo na naše ponašanje – dok su špijunski softver i nadzor izvan kontrole – sve to, bez obzira na privatnost«. Smatra i da umjetna inteligencija može ugroziti integritet informacijskih sustava, medija, pa čak i same demokracije, te je ustvrdio: »Nemamo početke globalne arhitekture koja bi se nosila s bilo čim od toga.«

> U RH ‘lista stručnjaka’ koja se nije mijenjala od 2015. traži ‘promjenu spola’ za stotine djece i mladih

Time što je glavni tajnik više puta pozvao na obranu ljudskih prava i povratak njima suptilno je dao do znanja tko upravlja sadašnjim krizama. No pitanje je jesu li ga razumjeli svi u sjedištu UN-a, a još više jesu li ga razumjeli ljudi diljem svijeta. Teško da su mogli jer taj dio njegova govora medijski mehanizmi temeljeni na umjetnoj inteligenciji nisu prepoznali važnim. Slučajno?

O autoru

* Branimir Stanić je od 6. rujna 2020. urednik Glasa koncila, hrvatskih katoličkih tjednih novina s polustoljetnom tradicijom. Završio je novinarstvo na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, teološku kulturu na Institutu za teološku kulturu laika Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te upisao poslijediplomski studij na Sveučilištu u Salzburgu. U Glasu Koncila zaposlen je od 2007. kao urednik mjesečnoga magazina Prilika, a od 2013. je i zamjenik glavnoga urednika Glasa Koncila. Predavao je na Fakultetu Hrvatskih studija, uredio je više knjiga i izlagao na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima.

** Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/glas-koncila.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.