Ovih se dana obilježava 78. godišnjica bacanja druge američke atomske bombe na Japan. Nakon Hirošime cilj je ovog puta bio Nagasaki, grad bogate povijesti kršćanskih mučenika iz 16. i 17. stoljeća.
Toga dana, kad je na grad pao “Fat Man”, kako je od milja nazvana bomba, mala japanska katolička zajednica u Nagasakiju izgubila je dvije trećine članova, piše Catholic News Agency.
Nakon razaranja Hirošime 6. kolovoza 1945., američka administracija pod predsjednikom Harryjem Trumanom odlučila je da će slijedeći cilj atomskog napada kojim bi se prisililo Japan na kapitulaciju biti grad Kokura. No loši vremenski uvjeti promijenili su odluku i naposlijetku je određeno da se bomba baci na Nagasaki.
Bomba je u Nagasakiju izazvala smrt više od polovice stanovnika
Grad je imao oko 240.000 stanovnika. Zbog pogreške pri utvrđivanju cilja, bomba nije pala na središte grada, ali je unatoč tome eksplozija bila razorna i izazvala je trenutačnu smrt oko 75.000 ljudi. Još toliko ih je umrlo u danima nakon eksplozije od ozljeda i bolesti prouzročenih radioaktivnim zračenjem.
>9. kolovoza 1945. – atomska bomba razorila Nagasaki – ‘japanski Rim’
Nagasaki je od 16. stoljeća važno središte katoličanstva u Japanu. Grad su u početku evangelizirali isusovci i franjevci.
Početkom evangelizacije započeo je i progon katolika, piše u memoarima kardinala Giacoma Biffija, preminulog 2017., u kojima se opisuju teške posljedice eksplozije atomske bombe 1945. godine.
“Već sam ranije čuo o Nagasakiju”, napisao je kardinal, “u Nagasakiju je u 16. stoljeću nastala prva stalna katolička zajednica u Japanu”.
“U Nagasakiju je 5. veljače 1597. godine 36 mučenika dalo život za Krista (šest misionara franjevaca, tri japanska isusovca i 26 laika), koje je 1862. papa Pio IX. proglasio svetima.”
Kad su 1637. ponovno počeli progoni, ubijeno je do 35.000 kršćana. Tada je mlada kršćanska zajednica živjela takorekuć u katakombama, odsječena od ostatka katoličke zajednice i bez svećenika, ali nije zatrta.
Obnova katoličanstva u Nagasakiju
“Otac (Bernard) Petitjean otkrio je 1865. tu ‘tajnu crkvu’, čiji su mu se članovi očitovali nakon što su se uvjerili da živi u celibatu, da je odan Mariji i da je poslušan rimskome papi. Tako je ondje obnovljen sakramentalni život”, piše Biffi.
Dvadesetak godina kasnije, 1889., u Japanu je proglašena sloboda vjeroispovijesti.
“Dijeceza Nagasaki uspostavljena je 15. lipnja 1891., 1927. biskup (Januarius) Hayasaka postao je prvi japanski biskup, osobno ga je zaredio papa Pio IX.”
>Čudo u Nagasakiju 1945.: Rastopljena krunica preživjela pogodak atomske bombe
Prema kardinalovim zapisima, 1929. od 94.096 japanskih katolika njih 63.698 bilo je iz Nagasakija. Što znači, 16 godina prije eksplozije atomske bombe, u Nagasakiju je živjelo više od 63.000 katolika.
Kardinal Biffi svoje bilješke zaključuje riječima: “Možemo pretpostaviti da bombe nisu bačene proizvoljno. Neizbježno se nameće pitanje, kako je za drugu atomsku bombu među svim japanskim gradovima odabran upravo grad koji je, osim slavne povijesti, imao i najveću katoličku zajednicu?
Tekst se nastavlja ispod oglasa
