Kako je pustinja u Etiopiji postala ‘zelena’?

Generacije u Etiopiji, u pokrajini Tigray pogođene su glađu koja je šokirala svijet. Danas situacija izgleda nešto bolje jer su mještani pomoću drevne tehnike pretvorili dijelove pustinje u zelene oaze, navodi BBC.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prije tridesetak godina novinar BBC-a Michael Buerk, upozorio je na biblijske gladi koje je opisao kao “najbliže paklu na zemlji”.

Zatim je Bob Geldof napisao pjesmu “Do They Know It’s Christmas” (Znaju li oni da je Božić?) – zanimljivo pitanje o možda najpobožnijim kršćanima na svijetu – i nakon toga je ime Tigray postalo sinonim izbjeglica, zapadne pomoći i bijede. Ljudi iz ove pokrajine su prikazivani kao primjer pasivnog trpljenja, ovisni o dobroj volji ostatka planeta samo da bi prošli kroz novi dan bez umiranja.

Ukrotili su pustinju

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sada, pored sela Abr’ha Weatsbaha, vidi se nešto sasvim drugo, potoci ljudi slijevaju se u ljudsku rijeku, prije ih možete čuti, nego što ih uopće vidite jer rade na jako strmoj dolini na rubu ravnice. Pozvani su na rad još prije zore, rogovima, odjek poziva sve radno sposobne muškarce i žene starije od 18 godina da se prijave za rad. Posao im je, jednostavno rečeno, ukrotiti pustinju.

Do 10 sati ujutro oko 3000 ljudi je okupljeno i koristeći lopate, željezne šipke i gole ruke, marljivo rade. Oni će te nagibe pretvoriti u uredna stubišta od stijena, zidove od stijena koje će sakupljati kišu i preusmjeravati podzemne vode kako bi se iskoristile za navodnjavanje..

Plodna polja koja zadivljuju

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Rad nadzire 58-godišnji Aba Hawi, čelnik Abr’ha, Weatsbaha zajednice, koji žustro ide s jedne strane doline na drugu, izvikuje naredbe i pokazuje pravilan način rada. Njegovo čudesno vodstvo dovelo je do preobražaja ove, nekada Suncem spržene zemlje u plodnu. U samo 10 godina, cijele planine su obrađene. Nakon što su morali kopati 15 metara da dođu do vode, sada moraju kopati samo 3 metra, a 38 hektara bivše pustinje su pretvorena u plodna polja. Sada imaju tri berbe godišnje kukuruza, čilija, luka i krumpira.

Zabranjena je slobodna ispaša ovaca, koza i goveda, pa su tako šume eukaliptusa i akacije pustile korijenje.

Izgradili su 85 brana do sada, mini bazeni pune se tijekom kiša i uz pomoć podzemnih voda u vrijeme suše, pa tako svaki poljoprivrednik ima mogućnost za natapanje polja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sada žele više

Uspjeh donosi i probleme, Abr’ha Weatsbaha se suočava se imigracijskim problemom jer ljudi iz susjednih dolina žele svoj udio u Aba Hawinoj oazi. Svaki dio Tigraya bi trebao pokrenuti svoje zajednice na rad, ali nisu sve vođe zajednica tako hrabri i uporni.

Kako strah od gladi postaje sve manji i Aba Hawi se nalazi pred novim zahtjevima. Sada ljudi žele struju.

“Bog je bio ovdje kad je zemlja bila loša. Ali, On je još uvijek tu i Bog će pomoći onima koji su pomogli sami sebi”, zaključuje Aba Hawi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.