Europski satelit Rosetta u srijedu je prijepodne oslobodio robot Philae koji je time samo uz pomoć gravitacije počeo povijesno spuštanje na komet “67P Čurjumov-Gerasimenko”, veliku masu leda i prašine udaljenu oko 510 milijuna kilometara od Zemlje, objavila je Europska svemirska agencija (ESA) iz svoje knotrole leta u Darmstadtu.
Potvrda o razdvajanju Rosette i Philaea stigla je u 10 sati, a radio signalu je zbog goleme udaljenosti trebalo 28 minuta i 20 sekundi da stigne odašiljača na Rosetti do Zemlje.
Robotu za spuštanje na površinu kometa treba oko sedam sati, a signal kojim se potvrđuje slijetanju trebao bi na Zemlju stići oko 17 sati po srednjoeuropskom vremenu.
Europska svemirska agencija (ESA) koja vodi projekt upisala bi se time u povijest svemirskog istraživanja jer nijedna misija do sada nije uspjela spustiti letjelicu na komet.
“Sada sve ovisi o Isaacu Newtonu, na putu smo prema površini”, kazao je profesor Mark McCaughrean, viši znanstveni savjetnik u ESA-i, prenosi BBC. “Ukoliko Isaac bude prema nama prijateljski nastrojen danas ćemo ostvariti veličanstveno spuštanje.”
Jedan od problema koje robot treba svladati je vrlo slaba gravitacija na ledenoj planini širokoj četiri kilometra i robotu Philaeu, nazvanom tako po otoku na Naserovom jezeru na Nilu, moglo bi se dogoditi da naprosto odskoči natrag u svemir ukoliko odmah po dodiru s površinom kometa ne uspije ispaliti posebne ‘harpune’ kojima bi se trebao usidriti na površinu.
Ukoliko uspije sletjeti i ostati na površini kometa, prvo što će napraviti jest fotografiranje okoline – neobičnog pejsaža koji sadrži duboke jame i visoke ledene šiljke.
Slijetanje je događaj s vrlo neizvjesnim ishodom tim više što se u srijedu rano ujutro potisni sustav kojim se robot trebao prilijepiti uz površinu kometa nije mogao pokrenuti. To znači da robot sada nema ništa što bi ga guralo prema površini planeta nakon odvajanja od Rosette. Robot težak oko sto kilograma nema nikakva načina utjecati na svoje spuštanje i u potpunosti ovisi o gravitaciji.
Priroda i tvrdoća terena odabranog za slijetanje nisu poznati i može se raditi o bilo čemu od tvrde stijene do pahuljasto meke površine.
Teren koji je izabran za slijetanje daleko je od ravnog. Philae bi mogao udariti i razbiti se o liticu, survati se niz strminu ili čak nestati u nekoj rupi.
Ukoliko slijetanje uspije, znanstvenici će dobiti prve informacije s kometa koji skriva ključne informacije o izvornim tvarima koje su kreirale Sunčev sustav prije više od 4,5 milijarda godina.
Čak i u suprotnom, snimke i mjerenja koje je dosad poslao satelit Rosetta daju puno materijala za istraživanje i možda i pisanje novih udžbenika o nastanku Sunčeva sustava.
Rosetta je na put sa Zemlje krenula prije punih deset godina, a misija je dosad koštala 1,3 milijarde eura.
