Dr.Goluža: Hrvatski javni zdravstveni sustav nacionalno je blago i moramo ga sačuvati

Predsjednik Hrvatske udruge bolničkih liječnika dr. Trpimir Goluža naglašava kako da bi se održala funkcionalnost zdravstvenog sustava, liječnici u Hrvatskoj primorani su raditi znatno više no što im to zakon nalaže. Takav radni tempo narušava zdravlje, dovodi do kronične premorenosti, ugrožava sklad obiteljskog života te umanjuje zadovoljstvo rada i življenja općenito. Time se povećava mogućnost liječničke pogreške i potencijalno ugrožava zdravlje bolesnika. Dodatni kadrovski deficit učinio bi taj rad još zahtjevnijim. Krajnje je vrijeme da nas ministar prihvati kao ravnopravne važne partnere u promišljanju i realiziranju promjena koje će unaprijediti javni zdravstveni sustav!

U povodu najnovijih informacija o migraciji hrvatskih liječnika te izazovima i novostima s kojima se ovih dana suočava hrvatsko zdravstvo za portal narod.hr razgovarali smo s dr. Trpimirom Golužom, ginekologom u Klinici za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb i predsjednikom Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL-a).

Narod: Ovih dana u javnosti se mogu čuti kritike upućene ministru zdravlja da nije u stanju uvesti red u svoj resor. Hrvatska Vlada od njega zahtjeva dodatnu uštedu u zdravstvenom sustavu u iznosu od 600 milijuna kuna. Što liječnici očekuju od svog ministra?

dr. Goluža: Najveći problem ministra Rajka Ostojića je upravo u tome što on zapravo i nije ministar zdravstva. Ministar zdravstva od 2012. godine je zapravo ministar Linić. Kolega Ostojić nije smio dopustiti uplitanje u resor onih kojima je najvažnija zadaća smanjenje državnog deficita, bez obzira na posljedice. To se upravo dogodilo. Nedovoljno promišljeni eksperimenti koje ti ljudi uvode u sustav, ozbiljno su ga ugrozili. Posljedice se odražavaju i na liječnicima i na pacijentima.
Krajnje je vrijeme da naš kolega liječnik Rajko Ostojić svlada političke ambicije ministra Rajka Ostojića te da nas liječnike, u interesu hrvatskog zdravstva i zdravlja naših ljudi, napokon prihvati kao ravnopravne važne partnere u promišljanju i realiziranju promjena koje će unaprijediti javni zdravstveni sustav. Sustav ne mogu kvalitetno reformirati ljudi koji uopće ne razumiju osnovne parametre njegova funkcioniranja.

Narod: Dio stručnjaka koji su angažirani u Ministarstvu tumačiti kolektivni ugovor stekao je dojam da liječnici rade subverziju u sustavu, da ćete učiniti sve samo da zaštitite svoj status quo, sadašnje stanje.

dr. Goluža: Novi kolektivni ugovor zapravo je kumulativni učinak djelovanja ministra zdravlja i čelnice Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske gđe. Spomenke Avberšek. Oni su najodgovorniji za njegov sadržaj, ali i provodivost u praksi. Priča o subverziji liječnika pranje je nečiste savijesti onih koji su svojom nepromišljenosti ugrozili funkcioniranje zdravstvenog sustava. Istina je upravo suprotna.! Naime, već cijeli niz godina i Hrvatska liječnika komora i Hrvatski liječnički zbor upozoravaju kako nedostaje liječnika. Danas tu govorimo o skoro 30 posto manje bolničkih specijalista od minimuma, prema svim standardima. Takav sustav održavo se upravo entuzijazmom i liječnika i medicinskih sestara. Nikome ranije nije padalo na pamet tražiti plaćanje prekovremenog rada, a koji je u prosjeku iznosio skoro 50 sati mjesečno ili cijeli jedan radni tjedan. Radilo se na dobrobit bolesnika za osobni dohodak i naknade za dežurstva. Navodnim uvođenjem reda, liječnici su raspoređeni u smjene, smjene su dio redovitog rada. Time ne samo što se izravno naštetilo bolesnicima, što možemo prikazati jednom drugom prilikom, već je izazvan revolt svih koji godinama rade dobrovoljno više nego što su bili plaćeni. Revolt je upravo u tome, da danas liječnici rade punim pogonom redovno radno vrijeme, ali nitko više neće raditi besplatno prekovremeno, i to postaje problem. Sada se vidi koliko liječnika nedostaje za potrebe punog pogona, sada se javno obećaje plaćanje prekovremenih sati, a u stvarnosti se i dalje pokušavaju uvoditi različiti oblici smjena kako tjedno liječnici ne bi radili više od 40 sati, te druge mjere, a sve u cilju smanjenja mase plaća. Tjera se voditelje odjela da registriraju svaki sat rada za svakog zaposlenog i da ne dopuste prekovremeni rad. To dovodi do potpunog uništenja sustava. Neuspjeh ideje koja je iz eksperimenta prerasla u nacionalni zdravstveni problem teško je priznati, već je potrebno naći “krivca” što ministar i „dio stručnjaka“ opet nalaze u liječnicima.

Narod: Što mislite o uvođenju smjenskog rada u javni bolnički sustav?

dr. Goluža: To je nedovoljno promišljen eksperiment, pokušaj negiranja zdrave logike i osnova matematike, koji je osuđen na neuspjeh. Predviđam da će uskoro biti bitno izmijenjen, jer će u suprotnom javni zdravstveni bolnički sustav postat nefunkcionalan. Naravno, za ovaj gaf nitko neće biti odgovoran, kao što nitko nije odgovarao niti za protuzakonito uvođenje radne obveze liječnicima zaposlenim u hrvatskom javnom bolničkom sustavu.

Narod: Bolnički i obiteljski liječnici ukazali su na alarmantne probleme u funkcioniranju zdravstva od dugotrajnih bolovanja zbog čekanja na pretrage, posebnih dežurstava liječnika obiteljske medicine, neadekvatnog sustava koncesija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti do neuspjele sanacije sustava koji gomila nove gubitke, te sve većeg interesa liječnika za odlazak na rad u inozemstvo. Postoji li rješenje za ove probleme?

dr. Goluža: Rješenje postoji, ono nije jednostavno i zahtjeva konsenzus svih sudionika u procesu zdravstvene zaštite. Pri tome je presudno imati jasan cilj. Mi u HUBOL-u smatramo da zdravlje u Republici Hrvatskoj ne smije postati privilegija bogatih već mora ostati pravo svih njezinih građana. Da bismo to ostvarili svi moramo uložiti dodatne napore. Kako oni koji obnašaju vlast, tako i mi koji radimo u sustavu zdravstva, ali i svi građani Republike Hrvatske. Pravno nasilje, izbjegavanje otvaranja kvalitetne javne rasprave i socijalnog dijaloga te obmanjivanje javnosti, nisu metode koje dugoročno donose dobar rezultat. Kompetentnost, transparentnost, racionalnost i odgovornost preduvjet su da bi neka politika bila uspješna, pa tako i zdravstvena.

Narod: Koliko je situacija alarmantna i što se može učiniti da se taj trend zaustavi?

dr. Goluža: Ako se utapate jer ne znate plivati, prvo morate postati svjesni svoje situacije, a onda drugima to dati do znanja i pozvati ih u pomoć. U suprotnom sigurno ćete se utopiti, a postoji velika vjerojatnost da ćete sa sobom na dno povući još nekoga. Ljudi koji vode hrvatsko zdravstvo u fazi su utapanja, oni to ne vide ili ne žele vidjeti pa još ne zovu u pomoć. Ako tako nastave povući će zdravstveni sustav do dna. Dominantan problem je deficit kadra s tendencijom njegovog daljnjeg gubitka. Problem deficita može se kratkoročno riješiti motivacijom onih koji rade, tako da se prekovremeni rad pošteno plati. Dugoročno rješenje jest povećanje broja izvršitelja ili smanjenje opsega zdravstvene usluge. Osobno sam skloniji prvom rješenju. Naravno da bi se to moglo napraviti potrebno je financijski stabilizirati sustav, maksimalno racionalizirati njegovo poslovanje, ali ne na štetu primanja onih ljudi zahvaljujući čijem odricanju sustav opstaje. U protivnom ostat ćemo bez ljudi, a sustav će se urušiti. Izdvajanje HZZO-a iz riznice obećavajući je potez koji bi, ako se ne zloupotrijebi, mogao biti početak financijske konsolidacije sustava. No, on sam po sebi neće biti dovoljan ako se ne donesu dodatne mjere koje će financijski osnažiti zdravstvo.

Narod: Novi Pravilnik o dvostrukom radu liječnika koji je stupio na snagu 22. siječnja o. g. propisuje kako će bolnički liječnik koji želi dodatno raditi u privatnom sektoru, morati prebaciti normu za 20 posto te dobiti odobrenje ravnatelja i suglasnost ministra zdravlja, a već je izazvao žestoke reakcije liječnika! Možete li komentirati normu i konkretno na primjeru što podrazumijeva 20 posto više pacijenata. Hoće li novi Pravilnik dodatno potaknuti odljev liječnika?

dr. Goluža: Novi Pravilnik o mjerilima za davanje odobrenja zdravstvenom radniku za sklapanje poslova iz djelatnosti poslodavca još je jedno u nizu nekvalitetnih rješenja Ministarstva zdravlja. Pravilnik je zapravo batina u rukama ministra zdravlja. Njime je ministru dano diskreciono pravo da isključivo na osnovu svoje subjektivne procjene dade ili uskrati odobrenje zdravstvenom radniku. Naime, kriteriji na kojima počiva Pravilnik: učinak, uspješnost i unaprjeđenje ugleda ustanove nisu u hrvatskom zdravstvenom sustavu egzaktno definirani ni normirani pa kao takvi ne mogu biti ni mjereni. Dakle, norme ne postoje. Sve što je nemjerljivo nemoguće je objektivno vrednovati. Tih 20 posto podrazumijeva da je zdravstveni radnik postigao učinak za 20 posto veći u odnosu na prosječan učinak ostalih zdravstvenih radnika iste ustrojstvene jedinice. Ne vjerujem da će novi Pravilnik bitno utjecati na odljev liječnika u inozemstvo, ali sigurno će izazvati nezadovoljstvo kod dobrog dijela liječnika. Apsurdno je da se u situaciji kad zdravstveni sustav puca po šavovima, ministar umjesto krucijalnim pitanjima bavi određivanjem tko smije, a tko ne smije raditi izvan punog radnog vremena. Hrvatska udruga bolničkih liječnika smatra da sve dok se egzaktno ne definiraju, a potom i ne normiraju kriteriji na kojima počiva ovaj Pravilnik svi zdravstveni djelatnici trebaju imati pravo na sklapanje poslova iz djelatnosti poslodavca.

Narod: Gotovo četiri stotine liječnika zatražilo je dokumentaciju za rad u nekoj od zemalja Europske unije u proteklih sedam mjeseci. Tijekom prvih dvadeset dana siječnja uočljiv je trend povećanja liječničkih zahtjeva za rad u zemljama EU od 33 zahtjeva u periodu od 1.7. do 31.12.2013. na 55 zahtjeva, prosjek godina onih koji napuštaju Hrvatsku nepunih je 37. Postoji li strategija zadržavanja mladih liječnika, plan upravljanja ljudskim resursima u zdravstvu?

dr. Goluža: Nažalost u hrvatskom zdravstvu ne postoji, niti je postojala strategija zadržavanja mladih liječnika, ako je postojala ikakva strategija. Iako je hrvatski put prema punopravnom članstvu u Europskoj uniji trajao punih 11 godina, iako je na osnovu iskustva drugih zemalja pristupnica bilo jasno što nam prijeti, u Hrvatskoj niti jedna vlast nije anticipirala problem i adekvatno se postavila da ga izbjegne. Da biste nekoga zadržali, morate mu nešto ponuditi. Dati mu jamstvo sigurnosti, perspektivnosti te ga uvažavati. Nažalost, danas se u Hrvatskoj mlade obrazovane ljude ne doživljava kao vrijednost koja može unaprijediti društvo. To koriste dobro organizirane države s pametnim vodstvom, koje vrhunske stručnjake praktički besplatno dobivaju u svoj sustav. Stvaranje vrhunskog liječnika subspecijalista dugotrajan je i skup proces. Traje 15-20 godina i društvo košta i više od milijun kuna po liječniku, ovisno o vrsti specijalnosti i subspecijalnosti. Hrvatska je uložila i ulaže silan novac u liječnike, a onda ostaje bez njih! Uz takav pristup i najbolji sustavi te najjače svjetske ekonomije bi propale.

Narod: Statistike država koje su ušle u EU pokazuju da se kod njih radi o 10 do 15 postotnom odljevu zdravstvenog kadra. Može li se reći da je taj postotak u Hrvatskoj premašen?

dr. Goluža: Za sada taj postotak u Hrvatskoj nije ni približno toliki. Prema podatcima Hrvatske liječničke komore od srpnja 2013. godine, dakle od punopravnog članstva Hrvatske u EU, 340 liječnika zatražilo je izdavanje potvrde za odlazak na rad i školovanje u inozemstvo. Osobno ne vjerujem da ćemo premašiti „europski postotak“ i to je dobro. Budimo realni, kad bi Hrvatsku napustilo 15% zdravstvenog kadra to bi bila nacionalna katastrofa. Jer to bi značilo da je iz Hrvatske otišlo oko 850 liječnika specijalista zaposlenih u bolničkom sustavu, 220 liječnika na specijalizaciji i 150 liječnika pred specijalizacijom te između 4 i 5 tisuća medicinskih sestara i tehničara. U javnom zdravstvenom sustavu zavladao bi kaos, ukupno zdravstveno stanje nacije bilo bi ugroženo. Razina, ali i kvaliteta pružene zdravstvene usluge srozala bi se na nivo najsiromašnijih europskih zemalja. Takav bi egzodus za Hrvatsku državu bio nenadoknadiv kroz više desetljeća. No i „ispodprosječan odljev“ liječnika stvorit će velike probleme u funkcioniranju zdravstvenog sustava.

Narod: S obzirom na godišnji broj novodiplomiranih liječnika, ako se odljevu kadra u inozemstvo pridoda redovit odlazak u mirovinu, može li ta brojka kadrovski ugrozit redovito funkcioniranje hrvatskog zdravstvenog sustava. U javnosti se govori da su liječnici već sada preopterećeni. Možete li iznijeti neke relevantne podatke koliko doktora već sada nedostaje u sustavu?

dr. Goluža: Redovito funkcioniranje hrvatskoga zdravstvenog sustava već je ugroženo, ne samo financijski jer sustav iz mjeseca u mjesec generira nove gubitke, već i kadrovski. Danas Hrvatskoj, da bi ispunila europski prosjek od 3,6 liječnika na 1000 stanovnika, nedostaje 4500 liječnika specijalista. Zato su, kako bi se održala funkcionalnost zdravstvenog sustava, liječnici u Hrvatskoj primorani raditi znatno više no što im to zakon nalaže. Takav radni tempo narušava zdravlje, dovodi do kronične premorenosti, ugrožava sklad obiteljskog života te umanjuje zadovoljstvo rada i življenja općenito. Time se povećava mogućnost liječničke pogreške i potencijalno ugrožava zdravlje bolesnika. Dodatni kadrovski deficit učinio bi taj rad još zahtjevnijim. Posebno zabrinjava činjenica što je velika većina liječnika koji žele napustiti i napuštaju Hrvatsku relativno mlada. Radi se o liječnicima u kasnim 20-im i ranim 30-im godinama života, ljudima koji bi u skoroj budućnosti trebali biti nositelji pružanja usluga u zdravstvenom sustavu.

Narod: Zašto ste osnovali i koji je cilj djelovanja Hrvatske udruge bolničkih liječnika?

dr. Goluža: Očito je da je funkcioniranje postojećeg zdravstvenog sustava ozbiljno ugroženo te da se Vlada RH i Ministarstvo zdravlja teško nose s aktualnom krizom. U situaciji u kojoj se krovne liječničke udruge u Republici Hrvatskoj nisu u dovoljnoj mjeri uspjele nametnuti kao važan partner državnim institucijama u kreiranju formalnih i neformalnih pretpostavki za primjereno pozicioniranje liječnika i liječništva u društvu, javila se potreba za proširenjem institucionalnog okvira koji će omogućiti da se osmišljenim i predanim radom unaprijedi ne samo status liječnika već i zdravlje te prava svih sudionika u procesu zdravstvene zaštite. Uz uvažavanje rada kolega iz spomenutih institucija, mi želimo pojačati stupanj zaštite profesionalnog dostojanstva i stručne neovisnosti liječnika. Tako ćemo unaprijediti zdravlje građana i drugih korisnika zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj. Naš je cilj podići opći društveni ugled i ekonomski položaj liječnika, kao i ojačati međuliječničku solidarnost i kolegijalnost te formalno-pravno osnažiti pregovaračku poziciju liječnika u pregovorima s poslodavcem.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr
Photo: Ivan Lovrić/narod.hr