Znanstvenici su otkrili gen koji povezuje inteligenciju i sivu moždanu tvar, što bi moglo pomoći u razumijevanju zašto neki ljudi imaju poteškoća pri učenju.
Međunarodni tim stručnjaka analizirao je uzorke DNA i snimke mozga više od 1.500 zdravih 14-godišnjaka i dao im niz testova za verbalnu i neverbalnu inteligenciju.
Stručnjaci su se usredotočili na cerebralni korteks, najdublji sloj mozga poznat kao siva tvar koji je odgovoran za pamćenje, pažnju, percepciju, misli, jezik i svijest.
Potom su analizirali više od 54.000 genetskih varijacija povezanih s razvojem mozga i otkrili da, u prosjeku, tinejdžeri s određenom varijacijom gena imaju tanji sloj korteksa u lijevoj polovici mozga. Ta je skupina djece postigla lošije rezultate na testovima inteligencije.
“Genetska varijacija koju smo otkrili povezana je s plastičnošću sinapsi, odnosno s time kako neuroni komuniciraju”, rekla je Sylvane Desrivieres, voditeljica istraživanja na Institutu za psihijatriju londonskog King’s Collegea.
“To bi nam moglo pomoći da razumijemo što se na neuronskoj razini događa kod određenih intelektualnih teškoća gdje je komunikacija neurona na neki način poremećena”, dodala je.
Naglasila je, međutim, da se ne može govoriti o tome da je otkriven “gen za inteligenciju”. “Važno je naglasiti da je inteligencija rezultat brojnih genetskih i društvenih čimbenika. Gen koji smo identificirali samo objašnjava mali dio razlika u intelektualnim sposobnostima”, rekla je Desriviers.
