Odvajanje djeteta od roditelja zbog hospitalizacije može dovesti do razvoja PTSP-a

Foto: GettyImages

Američka mreža NCTSN koja radi na podizanju standarda skrbi i poboljšanju pristupa uslugama za traumatiziranu djecu i njihove obitelji širom Sjedinjenih Država na svojim je stranicama objavila Pedijatrijski vodič na temu Traumatskog stresa kod djece koji možete pročitati ovdje: NCTSN.org. U svijetlu trenutnih ograničenja i zabrana boravka roditelja uz bolesnu djecu u bonici iz vodiča izdvajamo čimbenike rizika za nastanak Posttraumatskog poremećaja kod djece, ali i kod roditelja. Jedan od važnih elemenata koji mogu dovesti do nastanka PTSP-a kod djece je odvajanje od roditelja tijekom hospitalizacije.

“Tko je u povećanom riziku? Studije bolesne i ozlijeđene djece i njihovih roditelja pokazuju da je pojava traumatičnih stresnih reakcija više povezana s subjektivnim doživljajem osobe nego s objektivnom medicinskom ozbiljnošću. Ne možemo se pouzdati u pokazatelje tipa težine ozljeda ili ozbiljnosti bolesti da bi smo mogli predvidjeti koja su djeca ili roditelji najizloženiji psihološkim posljedicama. Istraživačke studije sugeriraju niz čimbenika rizika za dugotrajne traumatične stresne reakcije uključujući: postojeće predispozicije, prethodnu skrb o ponašanju i osjećajima, traumatične aspekti medicinskog događaja i rane reakcije djeteta ili obitelji na njega. 

Bolesno ili ozlijeđeno dijete može biti izloženo većem riziku od trajnih traumatičnih reakcija stresa ako je:

•  bilo izloženo visokoj razine boli

•  bilo izloženo zastrašujućim prizorima i zvukovima u bolnici

 bilo odvojeno od roditelja ili njegovatelja

• imalo  traumatičnih iskustava i prije hospitalizacije

• imalo poteškoća u ponašanju ili emocionalnih problema i prije hospitalizacije

• nema podršku i društvo vršnjaka

A roditelj može biti u većoj opasnosti od trajnog traumatičnog stresa reakcije povezane s bolešću ili ozljedom njegovog djeteta ako je on:

• imao ozbiljne rane traumatične stresne reakcije;

• imao prethodna traumatična iskustva;

• imao emocionalnih ili mentalnih zdravstvenih problema;

• istovremeno proživljavao i druge životne stresove ili poremećaje (otkaz, financijske poteškoće zbog bolovanja npr.)

• nema socijalnu podršku.”

Izvor: Frendica.hr

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/frendica.hr