Razina znanja naših građana o svojstvima, koristima i opasnostima nove informacijske tehnologije koju svakodnevno i naveliko koriste tako je niska da smo praktički jednako sposobni bojati se i prosvjedovati protiv dalekovoda, mobitela, radara, mikrovalne pećnice ili nuklearne centrale pa je stoga nužno u školski kurikul uvesti predmetno ili međupredmetno područje koje bi djecu od najranije školske dobi, ali i njihove nastavnike i roditelje, podučilo osnovama informacijske tehnologije i znanju o elektromagnetskom zračenju.
To je, pojednostavljeno rečeno, jedan od zaključaka koji se mogao čuti u četvrtak na stručnom skupu “E-škola: doprinos kurikulumu – što je to zračenje?” održanom u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”.
Trebamo li se bojati digitalizacije učionica?
Okupljeni stručnjaci, znanstvenici, fizičari, raspravljali su o tome koliko je u svakodnenovm životu građana uopće prisutna opasnost od ionizirajućeg i neionizirajućeg zračenja i trebamo li se bojati digitalizacije učionica koja će se u sklopu projekta e-škola provesti u osnovnom i srednjem obrazovanju.
Naročito je istaknuto da Ministarstvo znanosti i obrazovanja treba u novi kurikul uklopiti predmet koji bi unaprijedio tehnološko obrazovanje učenika.
“Hoće li se osnovna znanja o elektromagnetskom zračenju, njegovim svojstvima i utjecaju na naš život uvesti u neki zaseban školski predmet, osim fizike koja to sada obrađuje, hoće li biti dio građanskog odgoja, zdravstvenog odgoja ili nekog međupredmetnog područja kao što je ‘tehničko i informacijsko područje’, svejedno je. Važno je da to područje uđe u nastavni uputnik tijekom obrazovne reforme jer će u protivnom činjenice ostati među onih jedan posto učenika zainteresiranih za fiziku, i kod uskog kruga znanstvenika i stručnjaka, a ostatak građana će se baviti spekulacijama i biti žrtva neutemeljenih strahova”, kazao je Ivica Prlić, fizičar s Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada.
Podsjetio je da se o zračenju sada uči samo u sklopu predmeta fizika, tako da temeljito znanje o tome usvoji tek mali broj učenika, znanstvenici svoje spoznaje ne uspijevaju spustiti na nižu razinu, među građane, a prosječan građanin nema osnovni bonton informacijske komunikacije i ne zna što točno sa sobom nosi informatizacija.
Znanje o zračenju u društvu nije zadovoljavajuće
Na novinarsko pitanje ima li mjesta strahu roditelja i nastavnika da će digitalizacija škola, tableti u učionicama i povezanost bežičnom vezom, koji se uvode u dio hrvatskih škola od jeseni, štetiti zdravlju učenika i školskog osoblja, Prlić je odgovorio da bi “takvo pitanje bilo bespredmetno kad bi razina znanja o zračenju u društvu bila zadovoljavajuća”, jer razloga za takav strah – nema.
Možemo se jedino bojati gubitka komunikacije među učenicima jer oni međusobno više ne razgovaraju nego “tvitaju”, no kad se djeca, roditelji i nastavnici pouče osnovama informacijske tehnologije, dobije se njezino odgovorno korištenje, nestaje straha kod roditelja, a djeca se ohrabre da tehnologiju ispravno koriste, kaže Prlić.
“Dokazano je da hrabrost djece da tu tehnologiju koriste rezultira visokom kvotom patenata”, ustvrdio je.
Fizičar Hrvoje Mesić sa zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta naveo je kako rezultati pojedinih studija pokazuju evidentan i enorman porast broj korisnika mobilnih telefona u poslednjih 30 godina, no ne i porast bolesti za koje se strahuje da bi ih korištenje tih uređaja moglo izazvati. Broj oboljelih od tumora mozga i živčanog sustava ne prati taj porast i ne nalazi se korelacija između te dvije činjenice, kaže Mesić.
Također, Svjetska zdravstvena organizacija donijela je zaključke da trenutni pokazatelji ne potvrđuju postojanje ikakvih posljedica za zdravlje od izlaganja elektromagnetskim poljima niskih razina. No, navodi se i da postoje neke praznine u znanju o biološkim učincima i treba na toj dopuni znanja raditi, napomenuo je.
