Zakon o uskrati prava na uvećanje plaće na osnovu radnog staža, zbog kojeg su zaposleni u državnim i javnim službama od 1. travnja ostali bez dodataka od 4, 8 i 10 posto, predsjednica Sindikata zdravstva Hrvatske Radmila Belobrajić Čahut ocijenila je danas “mrakom socijalnog dijaloga, suspenzijom demokracije, udarom na zdrav razum radnika i opću slobodu pregovaranja”.
Zbog toga se zakona, samo četiri mjeseca nakon potpisivanja granskog kolektivnog ugovora, zaposlenima u sustavu zdravstva s 20, 30, 35 i više godina staža plaće smanjuju za 4, 8 i 10 posto, rekla je Belobrajić Čahut na konferenciji za novinare i optužila Vladu da ne poštuje ni kolektivno pregovaranje niti kolektivne ugovore, jer poseže za zakonom kada joj više ne odgovaraju prava definirana kolektivnim ugovorom.
Od 1. travnja, kada Zakon stupa na snagu, svi zaposlenici u zdravstvu izgubit će u neto plaćama – od spremačica kojima plaća pada prosječno za 249 kuna, do službenika s 35 godina staža kojima se plaća smanjuje za 301 kunu.
Medicinskim sestrama sa srednjom stručnom spremom plaća pada za 351 kunu, višim medicinskim sestrama za 402 kune, a liječnicima specijalistima za 537 kuna, tvrdi Belobrajić Čahut.
Nedopustivo je da Vlada u svakom trenutku može derogirati bilo koje radno i materijalno pravo iz kolektivnog ugovora, kaže Belobrajić Čahut koja očekuje da će radnici zbog toga kazniti vladajuću koaliciju na predstojećim izborima za Europarlament.
Upozorava da bi, isto tako, Vlada uskoro mogla derogirati i naknade za uvjete rada čime bi, kaže, plaće liječnika pale i do 4000 kuna.
Podsjetila je da su zaposleni u zdravstvu ostali bez božićnica i regresa, te im je smanjena osnovica za jubilarne nagrade s 1800 na 500 kuna.
“Ne bi nam bilo krivo da je Vlada taj novac uložila u gospodarstvo i otvaranje radnih mjesta ili poboljšala katastrofalne uvjete rada u zdravstvu, u kojem zaposleni nemaju na čemu i čime raditi. No, ništa se od toga nije dogodilo”, ističe predsjednica sindikata.
Ne bi je iznenadilo, kaže, da Vlada uskoro derogira i cijeli kolektivni ugovor i radnička prava svede na minimum zajamčen Zakonom o radu.
S obzirom da je Sindikat državnih službenika i namještenika zatražio ocjenu ustavnosti Zakona o uskrati, Belobrajić Čahut se nada da će se Ustavni sud, u donošenju pravorijeka, “rukovoditi pravdom i pravicom, a ne politikom”.
Nakon pozitivne odluke Ustavnog suda očekuje da će uslijediti masovne utužbe za namirenje materijalne štete koju je Vlada nanijela zaposlenima u sustavu zdravstva.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
