Svaka osoba tjedno u sebe unese količinu plastike jednaku veličini kreditne kartice?

Analiza podataka nedavno provedenog istraživanja pokazuje da svaka osoba tjedno u organizam unese oko 2000 komadića plastike, što je proporcionalno količini plastike u jednoj kreditnoj kartici, priopćio je u srijedu Svjetski fond za okoliš (WWF).

“Bez plastike u prirodi: procjena ljudske konzumacije plastike iz prirode” prva je globalna analiza koja koristi podatke iz više od 50 istraživanja s temom ljudske konzumacije mikroplastike. Rezultati su važni za shvaćanje utjecaja plastičnog zagađenja te potvrđuju hitnost djelovanja u svrhu smanjenja negativnih utjecaja na ekosustave, ističe WWF.

Analiza provedena na australskom Sveučilištu u Newcastleu navodi da svaka osoba tjedno unese oko 2000 komadića plastike, na mjesečnoj razini to doseže 21 gram, a godišnje konzumacija plastike iznosi čak 250 grama.

Generalni direktor WWF Internationala Marco Lambertini naglašava da to otkriće treba probuditi vlade i potaknuti ih na djelovanje jer plastika devastira oceane, vodene tokove i mora, što pogubno djeluje na cijeli ekosustav.

U priopćenju se navodi da je voda najveći izvor plastike koja se unosi u tijelo, kako flaširana tako i ona iz slavine – pri čemu su vidljive ogromne regionalne razlike, s dvostruko više plastičnih čestica u vodi SAD-a i Indije nego Europe i Indonezije.

Školjke, sol i pivo s najviše plastičnih čestica

Neki od prehrambenih proizvoda s najvišom stopom plastičnih čestica su školjke, sol i pivo, ističe se.

Ako ne želimo svakodnevno konzumirati plastiku, ne smijemo proizvoditi milijune tona plastičnih proizvoda koji završavaju u okolišu. Moramo potaknuti vlade, korporacije i potrošače na hitno i konkretno djelovanje, te postići globalni sporazum o borbi protiv plastičnog zagađenja, ističe WWF.

Raniji podaci pokazuju da se zbog onečišćenja više od 270 vrsta divljih životinja zapliće u plastični otpad u svojim staništima, dok više od 240 vrsta unosi plastiku u svoje organizme.

Očekuje se povećanje ukupne emisije ugljičnog dioksida iz životnog ciklusa plastike za 50 posto, što će se do 2030. utrostručiti zbog spaljivanja plastike kao često korištene, ali pogrešne metode gospodarenja otpadom.

Osam milijuna tona plastike svake godine završi u morima i oceanima, a moguće je da će dodatnih 104 milijuna metričkih tona plastike dospjeti u ekosustave.

Od 2002. godine proizvedeno je plastike koliko u svim prethodnim godinama, a od toga je trećina završila u prirodi, upozorava se u priopćenju.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hina