Svjetski dan Alzheimerove bolesti – najčešći oblik demencije

Svjetski dan Alzheimerove bolesti
Foto: Depositphotos

Mjesec rujan posvećen je podizanju svijesti o Alzheimerovoj bolesti, a vrhunac obilježavanja borbe protiv ove bolesti je 21. rujan, Svjetski dan Alzheimerove bolesti.

Javnozdravstveni problem

 

Demencija je pojam kojim označavamo skupinu vidljivih znakova oštećenja pamćenja i drugih intelektualnih sposobnosti te prateći poremećaj osobnosti. Svi oblici demencije predstavljaju ozbiljan javnozdravstveni problem, koji s globalnim starenjem stanovništva značajno utječe na zdravstvene službe i sustave diljem svijeta, navodi Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke županije.

Alzheimerova bolest je najčešći oblik demencije (oko 70 posto svih demencija).

Iako je prošlo više od sto godina otkako je njemački psihijatar i neurolog dr. Alois Alzheimer po prvi puta opisao bolesnicu čija je bolest kasnije nazvana njegovim imenom, Alzheimerova bolest i danas predstavlja enigmu suvremene medicine. To je progresivna neuro-degenerativna bolest središnjega živčanoga sustava. U mozgu oboljelih dolazi do nakupljanja neuobičajenih proteina (amiloida i tau proteina) koji uništavaju mozak ometajući prijenos između neurona. Kao posljedica propadanja stanica mozga, dolazi do gubitka fizičkih, mentalnih i psihičkih funkcija, ovisno o tome koji je dio moždanih struktura pogođen bolešću.

Simptomi

 

Simptomi bolesti počinju postupno. Prvi i najizraženiji simptom Alzheimerove bolesti je gubitak pamćenja, a nastavlja se psihičko i fizičko propadanje te potpuna funkcionalna onesposobljenost osobe i njena ovisnost o tuđoj njezi i pomoći.

Popis simptoma koji upućuju na bolest su:

gubitak pamćenja, posebice za nedavne događaje (kratkotrajna memorija)
zapuštanje vanjskog izgleda, poteškoće u učenju
zametanje stvari
povlačenje iz društva
poteškoće u vremenskoj i prostornoj orijentaciji
poteškoće u izvršavanju složenijih zadataka
poteškoće u računanju, poremećaj sposobnosti prosuđivanja
poremećaj govora i ponašanja (depresija, iznenadni nastupi bijesa, agresija, besciljno lutanje…)

Lijek još uvijek ne postoji, ali se korištenjem postojeće terapije usporava napredak bolesti. Stoga treba učiniti sve kako bi oboljelima lijekovi bili što dostupniji, poboljšati skrb kroz odgovarajuće društvene institucije i pružiti adekvatnu stručnu pomoć obiteljima koje samostalno brinu o svojim oboljelim članovima.

Strategija za borbu protiv Alzheimerove bolesti

 

Strategija za borbu protiv Alzheimerove bolesti usmjerena je dakle na tri glavna cilja:

1. Rana dijagnoza bolesti

Rano prepoznavanje simptoma koji mogu upućivati na početak Alzheimerove bolesti, rano upućivanje liječniku, odgovarajuća zdravstvena skrb i skrb okoline i društva nužne su u poboljšanju kvalitete života oboljele osobe, ali i kvalitete života obitelji i skrbnika oboljelih.

2. Dostupnost liječenja anti-dementnim lijekovima koji mogu usporiti razvoj bolesti

Unatoč brojnim novim spoznajama o AB još uvijek nije rasvijetljen njezin uzrok nastanka, a postojeće liječenje anti-dementivima još uvijek je samo simptomatsko, tj. djeluje na usporavanje simptoma bolesti i odgodu težih faza bolesti, te ih je potrebno početi primjenjivati u ranoj fazi bolesti da bi razvili adekvatan učinak.

3. Uspostava koordiniranog sustava potpore oboljelima od Alzheimerove bolesti, njihovim obiteljima i njegovateljima u svrhu podizanja kvalitete liječenja i zbrinjavanja

Oboljeli i članovi njihovih obitelji mogu se javiti u Hrvatsku udrugu za Alzheimerovu bolest, gdje ih članovi udruge mogu educirati o fazama bolesti, o opterećenju njegovatelja, o potrebi oblikovanja adekvatnog okoliša, o financijskim posljedicama te pravima oboljelog u socio-ekonomskom sustavu.

Preventivne mjere

 

Preventivne mjere kojima možemo umanjiti rizik za nastanak Alzheimerove bolesti uključuju regulaciju krvnog tlaka, smanjenje šećera, kolesterola i lipida u krvi (posebno u srednjoj životnoj dobi), prestanak pušenja, izbjegavanje konzumacije veće količine alkohola. Uz to, važno je voditi računa o zdravom načinu života kroz zdravu prehranu (mediteranski tip prehrane) te mentalnu i tjelesnu aktivnost tijekom života.

Aktivnosti poput čitanja, socijalne i kulturne aktivnosti, boravka na svježem zraku, plesa ili sviranja glazbenog instrumenta imaju povoljan učinak na smanjenje rizika od obolijevanja. Čak i blaga redovita tjelesna aktivnost poput hodanja u osoba srednje dobi može odgoditi pojavu demencije u kasnijoj životnoj dobi.

Također, neka znanstvena istraživanja pokazuju kako bi osobe u ranim fazama Alzheimerove bolesti mogle imati koristi od uzimanja dodataka prehrani s omega-3 masnim kiselinama (posebno DHA), vitaminima B kompleksa (uključujući B12, B6, folnu kiselinu) i vitaminom E.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr