Zlostavljanje u djetinjstvu dovodi do fizičkih promjena mozga povezanih s depresijama

Foto: Getty images

Zlostavljanje kojemu su izložena djeca može rezultirati fizičkim promjenama ljudskog mozga zbog kojih su odrasle osobe izloženije riziku depresije, pokazuje znanstveno istraživanje.

U okviru istraživanja ljudi koji pate od teškog depresivnog poremećaja dva različita aspekta njihovih života povezana su s promjenama moždane strukture: zlostavljanja u djetinjstvu i teže i ponavljajuće depresije.

“Već je odavno utvrđeno da su traume u djetinjstvu značajni faktor rizika za razvoj depresija te da su traume iz dječje dobi povezane s promjenama na mozgu”, kazao je voditelj istraživanja dr. Nils Opel s njemačkog sveučilišta u Münsteru za Reuters.

“Ono što smo učinili je da smo pokazali da su promjene u mozgu izravno povezane s kliničkim ishodima. To je ono što je novo”.

Dvogodišnja studija obuhvatila je 110 pacijenata u dobi od 18 do 60 godina koje su bile hospitalizirane s dijagnozom teške depresije. Na početku svi su pacijenti podvrgnuti snimanju mozga nuklearnom magnetskom rezonancijom i dobili su upitnike na temelju kojih je procijenjena razina zlostavljanja kojemu su bili izloženi u djetinjstvu.

Tijekom sljedeće dvije godine kod više od dvije trećine ispitanika došlo je do pogoršanja zdravstvenog stanja, prema istraživanju objavljenom u časopisu Lancet Psychiatry.

Snimke mozga pokazuju da su zlostavljanja u djetinjstvu i ponavljane depresije povezane sa sličnim smanjenjem površine dijela mozga koji je odgovoran za upravljanje osjećajima i za samopouzdanje.

“Mislim da je najvažnija implikacija studije koju možemo pokazati da se istraumatizirani pacijenti razlikuju od neistraumatiziranih time što su izloženi većem riziku ponavljane depresije i da se razlikuju u smislu moždane strukture i neurobiologije”, kaže Opel.

Britanski dječji psihijatar dr. Morris Zwi kaže da studija, iako ne pokazuje mogu li se promjene na mozgu popraviti, predstavlja početnu osnovu za nova istraživanja.

“Mnogo je interesa za plastičnost mozga, potencijal moždanih stanica da se obnove ili promijene kako bi se prilagodile potrebama promijenjenog mozga”, kaže Zwi koji nije sudjelovao u istraživanju.

“To je razlog zbog kojeg je važno znati jesu li uočene promjene povezane s traumama i depresijom prolazne ili trajne a što ova studija ne može pokazati”.

Zwi kaže da lijekovi koji djeluju na promjenu moždane strukture možda nude nadu za te pacijente.

Opel ističe da postoji potencijal u liječenju prilagodbom terapije svakom pojedinom pacijentu na temelju informacija koje je pružilo snimanje mozga.

“Ono što bi bilo sjajno u budućnosti je kad bismo mogli koristiti te podatke da predvidimo koji će pacijent trebati intenzivnije ili specijalizirano ljiečenje i potom izraditi personalizirani pristup liječenju”, rekao je.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hina