Nedavno je nova ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek na Plitvicama otvorila 49. savjetovanje hrvatskih arhivista na temu “Arhivi i Domovinski rat” te poručila: “Tema Domovinskog rata, u godini kad se obilježava njegova 25. obljetnica, pokazuje da je puno toga napravljeno, ali i da nas to povijesno razdoblje još uvijek zaokuplja i emotivno, jer nas je obilježilo, te je jako važno da se Domovinski rat kao temelj Republike Hrvatske pravilno interpretira i prezentira, budući da to nije samo pitanje prošlosti, već i budućnosti.”
Nova ministrica kulture, na otvaranju savjetovanja, izrazila je zadovoljstvo što je njeno prvo službeno obraćanje javnosti u svojstvu ministrice upravo na tom skupu, jer svi koji se bave kulturom i baštinom znaju koliko je rad arhivista važan, dok u široj javnosti uvijek nekako “prolazi ispod radara”.
Povučemo li paralelu sa svime što se događalo posljednjih tjedana biti će zanimljivo vidjeti na koji će to način ministrica interpretirati i prezentirati Domovinski rat koji je glavni temelj Hrvatske kao države.
Braniteljske udruge optužile HAVC za kriminal
Podsjetimo članove Upravnog odbora HAVC-a, uključujući Obuljen Koržinek, te čelnika HAVC-a Hrvoja Hribara udruge su kazneno prijavile zbog malverzacija za koje je Zorica Gregurić iz Udruge vukovarskih branitelja grada Zagreba rekla da graniče s organiziranim kriminalom. Optužili su ih za “financiranje i promoviranje antihrvatskih pamfleta”, filmova “15 minuta – masakr u Dvoru” i “Chriss the Swiss”. Hribara optužuju i da je zajedno s članovima Upravnog odbora i Audiovizualnog vijeća HAVC-a međusobno podijelio gotovo 450 milijuna kuna iz državnog proračuna. Iz HAVC-a su odbacili sve optužbe i nazvali ih ‘neutemeljenim i instruiranim optužbama’ te ‘klevetničkim objavama’ dijela udruga iz Domovinskog rata.
Spočitavaju joj i da je falsiciriala mjesto i ulogu, odnosno zakonsku obvezu Upravnog odbora HAVC-a
a to je nadzor nad zakonitošću rada HAVC-a, napominjući da su članovi Upravnog odbora HAVC-a bili dužni i zakonom obavezni smijeniti ravnatelja HAVC-a zbog više kršenja zakona. Na to se Obuljen Koržinek branila kako je u HAVC-u u proteklih nekoliko godina obavljen niz nadzora (Državna revizija, upravni nadzor, financijski nadzor Ministarstva financija itd.) i nisu utvrđene nikakve nepravilnosti koje branitelji navode.
I dok HAVC odobrava financiranje protuhrvatskih filmova, s druge strane film o jednom od najvećih zločina Domovinskog rata, onom na Ovčari, nije dobio niti lipe. Nikola Kajkić, jedan od scenarista filma ‘Ovčara – neispričana priča’, ujedno i predsjednik Nacionalnog sindikata policije prozvao je Ninu Obuljen, članicu Upravnog odbora HAVC-a, koju je na to mjesto postavila bivša ministrica Andreja Zlatar-Violić, ustvrdivši da se upravo ona zalagala za to da film o Ovčari ne dobije ‘ni lipe’. “Ta osoba se treba sramiti i svi oni koji rade u HAVC-u se trebaju sramiti, u ime svih žrtava grada Vukovara, posebno u ime onih koji su ubijeni na Ovčari!”
Nina Obuljen knjige izvornih dokumenata o Domovinskom ratu generala Praljka proglasila šundom
Nina Obuljen šundom je proglasila knjige generala Slobodana Praljka 2008. godine te je Praljkova tvrtka bila dužna platiti državi PDV gotovo pola milijuna kuna.
Praljkove knjige izvorni su dokumenti iz Domovinskog rata, vezane uz rat u BiH te odnose Hrvatske i BiH, međutim Ministarstvo financija je, zahvaljujući Nini Obuljen i njezinoj kvalifikaciji šunda, 7. svibnja s Praljkova računa ovršilo 435 tisuća kuna.
Nina Obuljen, ondašnja državna tajnica iz Ministarstva kulture, knjigu HHO-a koja se bavi “Olujom” i zločinima nakon “Oluje”, falsifikat HHO-a nije vidjela kao problematičan niti ga je proglasila šundom, ali Praljkove je knjige svrstala u kategoriju šunda, čime su potpale pod obvezno plaćanje PDV-a.
Nakon što je generalu Praljku, u to doba već financijski iscrpljenom zbog visokih troškova obrane, odbijena žalba na rješenje, deklarativno su se javili mnogi, od tadašnjeg ministra Matića, do Zorana Milanovića kao predsjednika Vlade koji je ustvrdio da bi “Bilo bi normalno da su dokumenti koje je prikupio i objavio general u svojim knjigama objavljeni uz financijsku potporu hrvatske države”, uz zaključak da se na predmetno izdanje, a neosporno je riječ o knjigama, PDV plaća po stopi od nula posto, istaknuo je Milanović, navodi Večernji list.
“Istodobno, knjiga HHO-a koja se bavi “Olujom” i zločinima nakon “Oluje” u Haagu nije prihvaćena kao vjerodostojna, pa je Sudsko vijeće tijekom prvostupanjske presude Gotovini, Markaču i Čermaku zaključilo da je Žarko Puhovski nevjerodostojan svjedok, kao i podatci iz te knjige koja je, međutim, oslobođena poreza na šund. Meni je to neshvatljivo i skandalozno”, kaže Pero Kovačević, pravni ekspert iz tima generala Slobodana Praljka, navodi Večernji list.
Potpisivanje skandaloznog očitovanja o knjizi Jezik i nacionalizam
Knjigu Jezik i nacionalizam, kojom se negira postojanje hrvatskoga jezika – kuće bitka i bivanja naroda hrvatskoga – upinjući se u isti mah dokazati da postoji ‘srpskohrvatski jezik’, koji je ‘policentričan’, kako navodi M. M. Letica, financiralo je ministarstvo s Biškupićem na čelu. Na prijavu odgovornih osoba u Ministarstvu kulture Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu iz Ministarstva kulture stiglo je očitovanje potpisano potpisom tadašnje državne tajnice Nine Obuljen u kojem stoji glede skandaloznog financiranja “da su se članovi Komisije vodili kriterijem stručne utemeljenosti i relativne zanimljivosti problematike, a nipošto ideološkim ili dnevno-političkim motivima”.
Podsjetimo, riječ je o knjizi koja ne “raspravlja o sudbini hrvatskog jezika” nego taj jezik ne vidi na lingvističkoj karti Europe, odriče mu zasebnost i pravo na život pod hrvatskim imenom.
Zamjeraju joj cenzuru dokumentarnog serijala „Zločini komunizma u Hrvatskoj“
Branitelji joj predbacuju navodnu cenzuru dokumentarnog serijala ‘Zločini komunizma u Hrvatskoj’ koji je nakon samo četiri epizode skinut s programa HRT-a. Nakon objave ove vijesti 2014. godine stigao je odgovor HRT-a da će ‘četvrta epizoda biti emitirana naknadno’ jer je stav uredništva da ta tema zahtijeva širu javnu raspravu u kojoj će HRT organizirati i okrugli stol, a u sklopu kojeg će biti prikazana ta epizoda. Nina Obuljen Koržinek tada predsjednica Programskog vijeca HRT-a je tom prigodom istaknula da vijeće nema zakonske osnove kojom bi moglo utjecati na takvu odluku, nego jedino može poslije pitati zašto je nešto učinjeno.
Na gotovo svaku primjedbu koju su joj uputili hrvatski branitelji odgovori su bili slični: „nije se moglo utjecati“ ili se negira upletenost i „peru ruke“. Zato podsjetimo na ministričinu poruku s početka teksta kako je jako važno da se Domovinski rat pravilno interpretira i prezentira budući da to nije samo pitanje prošlosti, već i budućnosti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
