Saborski Odbor za Ustav podržao je danas većinom glasova SDP-ov prijedlog izmjena Zakona o izborima zastupnika u Hrvatskom saboru, te odbacio prijedlog izmjena istog zakona Hrvatskih laburista. Na sjednici nije bilo zastupnika HNS-a koji se ne slažu sa SDP-ovim prijedlogom načina izbora zamjene za zastupnike koji odlaze na nespojivu dužnost ili stavljaju mandat u mirovanje javlja večernji.hr.
Za promjenu izbornog zakona SDP-u potrebni manjinci i HDSSB
Zato još uvijek nije jasno hoće li uopće doći do izmjena izbornog zakonodavstva, jer je pitanje hoće li SDP imati dovoljno ruku da donese zakon. Iako manjinci u pravilu podržavaju vladajuće, pomoć im je trebao i HDSSB koji je prvo poručio kako je bolje donijeti ikakve izmjene nego nikakve, ali je sad jasno da im veliki problem stvara ženska kvota koju SDP predlaže.
SDP, podsjetimo, predlaže da se i za parlamentarne izbore uvode glasovanje kao na europskim izborima, dakle, jedan preferencijalni glas s kvotom od 10 posto, ukidanje nositelja lista, te tzv. ženska kvota prema kojoj na listama mora biti najmanje 40 posto žena. Traže i da svatko tko se kandidira, i nezavisni i stranke, moraju prikupiti 1500 potpisa u svakoj izbornoj jedinici u kojoj se kandidira. Objedinjena rasprava o oba prijedloga trebala bi se održati u četvrtak, te bi se u petak trebalo o njima glasovati kako bi se sve stiglo izmijeniti do 15. veljače kada se službeno ulazi u izbornu godinu.
Lesar: 3 preferirana glasa su preduvjet da građani dobiju ono što žele
Laburist Dragutin Lesar podsjetio je da je pred Saborom u prvom čitanju bilo pet različitih prijedloga izmjena izbornog zakonodavstva te da se planiralo postići konsenzus oko jednog zajedničkog prijedloga, no to je propalo.
“Mi predlažemo da se na izbor 140 saborskih zastupnika primjenjuje preferencijalno glasovanje u kojem bi birači imali pravo na listi zaokružiti do tri kandidata kojima daju prednost. Zastupnici bi u Sabor ulazili po broju osvojenih preferiranih glasova, bez ikakvog praga”, kaže Lesar te podsjeća da je na izborima za Europski parlament mogućnost preferencijalnog glasovanja iskoristilo gotovo 80 posto birača, a uvjeren je da bi samo 3 preferirana glasa bila preduvjet da građani dobiju ono što im je obećano – da imenom i prezimenom biraju zastupnike.
HDZ prvo za promjenu ustava, nakon toga izbornog zakonodavstva
HDZ-ov Davorin Mlakar zamjerio je vladajućima što su odbili prijedlog njegove stranke da se prije izmjena izbornog zakonodavstva promijeni Ustav kako bi se ispravila nepravda nanesena biračima koji imaju prebivalište van Hrvatske čiji je izborni proces “bitno otežan u usporedbi s drugim biračima u Hrvatskoj”. Traže da se ukine fiksna kvota za dijasporu i omogući glasovanje i izvan diplomatsko-konzularnih predstavništava. Zamjera i što se omogućava glasovanje i osobama kojima je oduzeta poslovna sposobnost, budući će za njih morati glasovati njihovi staratelji koji će glasovati za sebe i svog štićenika, onda kršiti ustavnu odredbu da svi građani imaju jedan glas.
SDP-ova Ingrid Antičević Marinović kazala je da više preferencijalnih glasova zvuči primamljivo, ali to vuče i izmjene Zakona o političkim strankama i Statuta stranaka jer bi se morala omogućiti kompeticija unutar stranke, i to u najosjetljivijem razdoblju kada vode borbu i s drugom strankom.
“Još jedna opasnost. Kako bi mladi sposobni ljudi, tipa Grbina, dobili svoju šansu, jer oni su prepoznati u stranci, ali građani ih ne znaju”, kaže Antičević Marinović. Njen stranački kolega Ivo Jelušić komentira da “kud svi drumom, HDZ šumom”, odnosno da uvijek bježe od rasprava koje su tijeku.
“Smeta mi što se vaše zalaganje oko biračkog prava Hrvata izvan RH svodi samo na vašu potrebu za njihovim glasovima”, dodaje Jelušić.
Stazić: Zabrana kandidiranja samo za pravomoćno osuđene za teška kaznena djela
SDP-ov Nenad Stazić kaže da nije siguran kako bi zabrana kandidiranja osuđenima za teška djela prošla na Ustavnom sudu jer Ustav kaže da svatko ima pravo birati i biti biran.
“Ja sam osobno za to, ali samo za pravomoćno osuđene, a sve ispod toga je široko polje za manipulacije. To bi značilo davanje DORH-u da bira tko će na izbore, a tko neće. Može se onemogućiti bilo koga da se kandidira nekakvom izmišljenom optužnicom koju poslije izbora može povući”, objašnjava Stazić, a SDSS-ov Milorad Pupovac se čudi takvoj tezi jer bi to značilo da su “sudski organi dio političke utakmice”. Zamjerio je i što se ne ide u ujednačavanje izbornih jedinica, gdje su odstupanja u broju glasova i do 100 tisuća birača.
To su željeli izmijeniti Laburisti svojim prijedlogom da se Hrvatska podijeli na šest izbornih jednica, jer, kako je Lesar pojasnio, 9. izborna jedinica koja je najveća ima 432.312 birača, dok je u 4., najmanjoj izbornoj jedinici, ima 335.495 birača, što znači da je razlika između te dvije izborne jedinice u čak 96.825 birača, što bi bila 3,5 mandata. Međutim, ovaj prijedlog nije dobio dovoljno glasova na odboru.
