Agencijom za elektroničke medije (AEM) upravlja Vijeće za elektroničke medije.
Vijeće za elektroničke medije ima sedam članova. Predsjednika i članove Vijeća za elektroničke medije imenuje i razrješava Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Predsjednik Vijeća ujedno je i ravnatelj Agencije. Mandat članova Vijeća je 5 godina.
Vijeće donosi svoje odluke na sjednicama.
Članovi Vijeća AEM-a su: Mirjana Rakić, Damir Hajduk, Suzana Kunac, Vesna Roller, Gordana Simonović i Robert Tomljenović.
Vijeće za elektroničke medije (VEM) upravlja AEM te obavlja zadaće regulatornog tijela u području elektroničkih medija. VEM u svojem radu ima ovlasti upravnog vijeća u smislu Zakona o ustanovama. VEM provodi postupak davanja koncesije, sklapa ugovor o koncesiji s najpovoljnijim ponuditeljem, donosi odluku o oduzimanju koncesije i dopuštenja u slučajevima predviđenim Zakonom o elektroničkim medijima (ZEM), poduzima odgovarajuće mjere radi privremenog ograničenja slobode prenošenja audiovizualnih usluga iz drugih država sukladno čla nku 77. ZEM-a, provodi postupak davanja dopuštenja za obavljanje djelatnosti pružanja audio i/ili audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev te za satelitski, internetski, kabelski i drugi oblik prijenosa audiovizualnog i/ili radijskog programa, izriče opomene u slučaju nepoštivanja odredbi ZEM-a i podzakonskih akata i/ili podnosi optužne prijedloge sukladno prekršajnim odredbama ZEM-a i Prekršajnog zakona, donosi propise za čije je donošenje ovlašten, donosi poslovnik o svom radu, vodi upisnike pružatelja medijskih usluga, daje odobrenje iz članka 59. stavka 2. ZEM-a, provodi odredbe ZEM-a koje se odnose na zaštitu pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, osigurava nadzor nad provedbom odredbi o programskim načelima i obvezama utvrđenim ZEM-om i posebnim zakonom, osim elektroničkih publikacija, te donosi godišnji plan nadzora (monitoringa), osigurava nadzor nad audiovizualnim i radijskim programima ko ji se emitiraju putem satelitskog, internetskog, kabelskog i drugog dopuštenog oblika prijenosa, osigurava nadzor namjenskog korištenja sredstava Fonda sukladno članku 64. ZEM-a, provodi postupak utvrđivanja nepoštivanja ili kršenja odredbi ZEM-a, razmatra pritužbe građana na postupanje pružatelja medijskih usluga u provedbi zakona, te poduzima mjere sukladno ZEM-u, donosi preporuke vezane uz provedbu ZEM-a, potiče samoregulaciju i koregulaciju radi provedbe ZEM-a, surađuje sa regulatornim tijelima drugih država i/ili Europskom komisijom u razmjeni informacija radi pro vedbe ZEM-a, napose odredbi članka 6., članka 19. stavka 3., članka 73. stavka 6., članka 77. i članka 79. stavka 3. ZEM-a, podnosi izvješća Hrvatskom saboru i drugim nadležnim tijelima, podnosi izvješća Europskoj komisiji, potiče medijsku pismenost, organizira javna savjetovanja i stručne skupove te provodi istraživanja u vezi s pojedinim pitanjima iz područja elektroničkih medija, donosi godišnji program rada AEM te obavlja i druge poslove propisane ovim i posebnim zakonom te Statutom AEM.
Ipak, događa se da neke od ovih dužosti obavljaju uz dozu političke pristranosti.
Tko je Mirjana Rakić?
Mirjana Rakić, dugogodišnja novinarka i urednica na HRT-u, predsjednica je Vijeća za elektroničke medije.
Mirjana Rakić televizijskim novinarstvom počela se baviti još u 70-im godinama prošlog stoljeća. Postala je poznata kao vanjskopolitička reporterka koja je obišla čitav svijet i intervjuirala mnoge utjecajne svjetske lidere. Zadnjih godina gledateljima je bila najpoznatija kao voditeljica i urednica vanjskopolitičkog magazina Reporteri. Pred kraj televizijske karijere, za kratkog mandata Domagoja Novokmeta na čelu HRT-a, bila je i v.d. ravnateljica HTV-a.
1. veljače 2014., Mirjana Rakić imenovana je predsjednicom Vijeća za elektroničke medije i ravnateljicom Agencije za elektroničke medije. Pa iako je prošle godine podnijela ostavku na mjesto predsjednice Vijeća za elektroničke medije, čini se da je Mirjana Rakić ipak odlučila odraditi svoj mandat dokraja.
Tko je Mirjana Rakić – od priznanja suradnje s KOS-om do Vijeća za elektroničke medije
Diskutabilne odluke
Samo u zadnjih godinu dana, Vijeće za elektroničke medije donijelo je par odluka koje su revoltirale i podijelile javnost. Prva od njih je ona o privremenom oduzimanju koncesije Z1 televiziji na tri dana. Oduzeta je zbog emitiranja emisije Markov trg koju je urednik i voditelj Marko Jurič odjavio porukom svima koji šeću Cvjetnim trgom da budu oprezni jer je u blizini crkva u kojoj stoluju četnički vikari.
Ovo nije prva tako drastična mjera Vijeća, rekla je predsjednica Vijeća Mirjana Rakić u HRT-ovom Studiju 4.
“Znam da je to oštra mjera, ali je jedina koju zakon predviđa, nema blaže kazne. Govor mržnje spada pod kazneni zakon i Vijeće je dužno podnijeti prijavu DORH-u. Cilj Vijeća nije ograničavati slobodu govora ali istovremeno uloga je nadziranje provođenja zakona”, dodala je Rakić.
“Reagirali smo na temelju našeg nadzora ali i na temelju prijava kojih je taj dan došlo jako mnogo”, kazala je.
Vijeće je utvrdilo da je emisiju Markov trg, emitiranu 19. siječnja, voditelj odjavio riječima koje su u suprotnosti s člankom kojim je, uz ostalo propisano da u medijskim uslugama nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti mržnju ili diskriminaciju na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla.
Druga dvojbena odluka Vijeća tiče se članka Hrvoja Marjanovića “Mrtvaci uživo: katoličke nekrofilske orgije su najluđi show na HRT-u” s portala Index. Vijeće je ocijenilo da tu nije riječ o govoru mržnje, s objašnjenjem: “Pojedini dijelovi teksta zasigurno mogu povrijediti osjećaje vjernika i načelno mogu predstavljati uvredu, ali to nije dovoljno. Da bi postojala uvreda, mora postojati uvrijeđena osoba”.
U ime obitelji: Dvostruki kriteriji Vijeća za elektroničke medije o govoru mržnje!
Vijeće je navelo da je analizom teksta utvrđeno da on “sadrži niz izraza koji kod vjernika mogu izazvati osjećaj nezadovoljstva, poniženosti, povrijeđenosti i uvrijeđenosti. Pojedini se izrazi i stilske figure u tekstu mogu smatrati neukusnima i apsolutno neprimjerenima u javnoj komunikaciji (npr. usporedba s nekrofilskim orgijama), te cijeli tekst, svojom retorikom i tonom, podiže tenzije i dodatno pojačava napetosti u društvu, zanemarujući odgovornost za javno izgovorenu ili napisanu riječ”. Unatoč tome, Vijeće je objasnilo da čak i takvo “neprofesionalno, senzacionalističko izvještavanje i iznošenje tvrdnji i vrijednosnih sudova koji mogu biti uvredljivi i pogrdni”, ne predstavlja govor mržnje, tj. govor koji poziva na mržnju, netoleranciju, diskriminaciju i potencijalno dovodi do nasilja i nemira, iako je svima koji su pročitali tekst itekako jasno da on poziva na netrepljivost i mržnju prema vjernicima u Hrvatskoj.
Napomenuli su da tekst “neosporno predstavlja javni izričaj koji u određenoj mjeri ismijava Katoličku crkvu i njen sustav vjerovanja, pa se može smatrati usmjerenim prema skupini ljudi zbog njihove vjerske pripadnosti”, no istaknuli su da “sporni tekst ipak istovremeno analizira i određena pitanja od javnog interesa jer razmatra ulogu javne televizije”.
Nakon toga su se pozvali na Rezoluciju “Sloboda izražavanja i poštovanje religijskih uvjerenja” u kojoj se “ističe kako kultura kritičkog promišljanja i umjetničkih sloboda ima dugu tradiciju u Europi i smatra se pozitivnom i neophodnom za razvoj i društva i svakog pojedinca.”
Dakle, tekst u kojem je pisalo: “kad tijelo ostavite crkvi, ono isto tako završava kod bolesnika, ali ovi će vas bolesnici strpati u staklenu kutiju i s vama uokolo paradirati… Pun trg ljudi koji pjesmom i prijenosom slave dolazak putujućeg leša patuljastog jednorukog sveca”, samo je “kritičko promišljanje”?
Naravno, Vijeće se pozvalo i na slobodu izražavanja, pri čemu su istaknuli da ne treba smetnuti s uma da građani moraju moći izraziti i negativne emocije, “naročito u odnosu na vlast koju su demokratski izabrali”. A iako bi pojedini dijelova teksta mogli povrijediti osjećaje vjernika, Vijeće je istaknulo da nije riječ o vrijeđanju – pojedinca.” Da bi se radilo o uvredi, izričaj mora biti usmjeren na bilo koju određenu osobu kojoj bi takvo izražavanje moglo naškoditi časti i ugledu, a ovaj tekst ismijava Katoličku crkvu i vjernike općenito”.
Također, politička pristranost Vijeća za elektroničke medije pokazala se kad je Agencija za elektroničke medije smatrala da je zahtjev od Udruge “U ime obitelji”, koja je zatražila da se opomenu mediji koji koriste termin “gej brak” za institut “životnog partnerstva”, nema elemenata kršenja Zakona o elektroničkim medijima, ni drugih pravnih propisa iz njezine nadležnosti pa Vijeće “Nnije imalo osnove za postupanje”.
Vijeće za elektroničke medije nije u pravu: Odvjetnik Planinić tužio je Index kao uvrijeđeni vjernik
Iz udruge su upozoravali kako se neprestanim izjednačavanjem „životnog partnerstva“ s brakom, iako su vladajući tvrdili kako se radi o dva različita instituta, u medijima uporno nameće percepcija braka suprotna onoj za koju su se građani RH većinski izjasnili na referendumu kada je u Ustav RH (čl. 62., st. 2.) unesena odredba prema kojoj je brak „životna zajednica žene i muškarca“. Ali to nije bilo dovoljno.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
