Plenković: EU mora zadržati jedinstvo i naći novi kohezivni narativ

Foto: fah

Europska unija mora zadržati jedinstvo s obzirom na novi globalni kontekst i pronaći novi kohezivni narativ, izjavio je u petak hrvatski premijer Andrej Plenković po dolasku na summit čelnika EU-a na Malti, na kojem se razgovora o srednjemediteranskoj izbjegličkoj ruti i budućnosti EU-a.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Mislim da moramo zadržati jedinstvo, upravo u ovakvim okolnostima gdje je Hrvatska nova članica koja je u cijelosti prigrlila europske vrijednosti. U ovom trenutku treba naći jedan novi, kohezivni narativ koji bi pokazao da je Europa jedinstvena, da se može suočavati s novim globalnim kontekstom. To je ključ”, rekao je Plenković.

Premijer Plenković je potvrdio da će tijekom dana imati prigodu razgovorati s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.

“Mi ćemo se tijekom dana vidjeti, sjedimo blizu jedan drugoga, prema tome imat ćemo dosta prigoda za razgovor. Naravno da ćemo dotaknuti bilateralne odnose između Hrvatske i Mađarske i najaktualniju temu”, rekao je Plenković, ne spominjući izrijekom Inu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Čelnici zemalja članica EU-a, među njima i hrvatski premijer Andrej Plenković, okupljaju se u petak u Valletti na Malti na neformalnom summitu, na kojem će razgovarati o načinima za zaustavljanje priljeva migranata iz Afrike te o budućnosti EU-a nakon Brexita i odnosima s novom američkom administracijom.

Prvo će razgovorati o migrantskoj krizi, a nakon toga bez britanske premijerke Therese May, preostalih 27 predsjednika država ili vlada nastavit će razgovarati o budućnosti EU-a.

Sastanak dolazi u trenutku kada je EU suočena s unutarnjim i vanjskim izazovima, pogotovo s dolaskom novog američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji stubokom mijenja američki odnos prema Uniji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk u utorak je 27-orici čelnika poslao pismo napisano u prilično dramatičnom tonu u kojem kaže da je EU suočena s više izazova, među kojima je i nova američka administracija koja dovodi u pitanje zadnjih 70 godina američke vanjske politike.

Predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera novinari su po njegovu dolasku na summit pitali osjeća li se ugroženim zbog dolaska nove američke adminstracije.

“Ne osjećam se ugroženo, ali mislim da ima prostora za objašnjenja jer ponekad imam dojam da nova administracija ne poznaje detaljno Europsku uniju, a u Europi detalji znače puno”, rekao je Juncker.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Rekla sam da Europa ima svoju sudbinu u svojim rukama. Što jasnije mi definiramo svoju ulogu u svijetu, to bolje ćemo moći voditi brigu o našim transatlantskim odnosima. Za mene je primarna rasprava o Europi, a ne bavljenje drugim dijelovima svijeta”, poručila je njemčka kancelarka Angela Merkel.

Luksemburški premijer Xavier Bettel je rekao da mu se ne sviđa Trumpova politika. “To što on radi nije moja politika, ne dijelim te vrijednosti. Amerika je partner Europe, a to znači i da Amerika treba Europu”, rekao je Bettel.

Čelnici EU-a trebali bi na summitu usuglasiti zajedničku deklaraciju o srednjemediteranskoj izbjegličkoj ruti. EU bi htjela postići s afričkim državama dogovor sličan onome s Turskom, koji je gotovo potpuno ugasio istočnomediteransku rutu preko Grčke.

Prema nacrtu deklaracije, koju bi čelnici trebali usvojiti, EU želi pomoći slabašnoj libijskoj vladi da smanji broj ljudi koji se upućuju prema Europi, prije svega kroz obuku i opremanje libijske obalne straže.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Druga važna je tema je budućnost EU-a, koja će se voditi bez nazočosti britanske premijerke. Čelnici će na ovom summitu početi usuglašavati “Rimsku deklaraciju”, koju bi trebali usvojiti na summitu 25. ožujka u Rimu u povodu 60. obljetnice potpisivanja rimskih ugovora. U Rimskoj deklaraciji trebali bi se dati obrisi nove Europske unije, sposobnije za suočavanje s trenutačnom situacijom, kako na unutarnjem tako i na vanjskom planu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.