Hoće li izbornik Čačić izdržati do Božića?

Davor Šuker u ponedjeljak je hrvatsku javnost i njene navijače, bar onaj mali dio koji je ostao nakon ove odluke, upoznao s novim izbornikom “Vatrenih”. Ante Čačić preuzeo je hrvatsku nogometnu reprezentaciju nakon što je Niko Kovač dobio otkaz i pred njim je glavni zadatak – izboriti plasman na Europsko prvenstvo 2016. u Francuskoj. Hoće li uspjeti u tome ili će “odletjeti” s pozicije izbornika prije Božića, vidjet ćemo!

Jozakova “stručna” potraga i instalacija novog izbornika

Čim je bilo jasno kako je Kovač, nekadašnji U-21 izbornik i jedan od legendarnijih kapetana reprezentacije, “bivši”, Šuker i Jozak krenuli su u potragu za novim izbornikom. Spominjali su se Ancelotti, Klopp, Lippi, Matheus, sveprisutni Ćiro, Katalinić, Vulić, Bilić, Prosinečki, Asanović i Ante Čačić.

Koje su to reference Čačića kao najboljeg kandidata za izbornika?

Ovog ponedjeljka sva farsa oko “potrage za izbornikom” došla je kraju jer je na mjesto izbornika instaliran, ni manje ni više nego li Čačić. Postavlja se pitanje, zašto je onda Jozak uopće trošio novac Saveza i putovao Europom kao Vesna Pusić?! Očito da su imali rješenje za izborničku poziciju i prije nego li je Kovač dobio otkaz. Kad je HNS u pitanju, ništa nas zapravo ne treba čuditi.

Internet je zatrpan negativnim komentarima na račun Saveza, Jozaka, Šukera, Mamića, pa i samog Čačića iako čovjek još ništa nije napravio (loše). Veliki dio navijača ovakav izbor smatra ruganjem HNS-a, jer, ruku na srce, Čačić se ne može usporediti s ostalim kandidatima, osim ako mu kao adut za usporedbu nije vođenje Dinama u Ligi prvaka u sezoni 2012./2013. kad je poražen u 5 od 6 utakmica, s gol razlikom 1:14.

Onaj dio koji brani izbor Čačića napominje kako Bilić, Štimac, a pogotovo Kovač, nisu imali pretjeranog iskustva kad su došli na poziciju izbornika, dok ga Čačić i te kako ima. I da, tu su u pravu, jer je Ante vodio sve i svakoga, od treće lige do “snažne” Libije.

Ali zapitajmo se, ako smo već ranije napravili pogrješku u izboru (osim u slučaju Bilića nap.a.), zašto ju činiti sad ponovo? Šuker kaže kako je Izvršni odbor uvijek znao pogoditi s izborom izbornika. Ako bacimo pogled unatrag, već na spomen Štimca vidimo da su promašili kao što je Sergio Ramos promašio penal protiv Bayerna 2012. godine.

Može li novi izbornik “probuditi” uspavanu Hrvatsku?

Što dakle može ponuditi stručnjak kojem su glavne reference vođenje drugoligaških i prosječnih HNL klubova, “europskog” Dinama i Maribora te libijske reprezentacije?

Odmah po dolasku na čelo reprezentacije, koja iz dana u dan gubi sve više navijača, pozvao je dva igrača oko kojih su se i ranije “lomila koplja”. Dok poziv Pivariću još možemo shvatiti, jer je lijeva strana slaba točka reprezentacije, osim toga Pivarić je barem donekle napredovao i igra konstantno u početnoj postavi Dinama, poziv Čopu je još jedan plus u “rugalici” navijačima.

Duje igra za španjolskog prvoligaša Malagu to stoji, točnije ulazi s klupe, ali učinak mu je na početku ove sezone ravan nuli. Zar nemamo bolji izbor od trenutno neučinkovitog Čopa kojeg ni Cagliari nije htio zadržati pa je posuđen Malagi? Osim što se Čačić već prvom odlukom “prokazao” kao Mamićev čovjek, pokazao je da neće ništa učiniti kako bi prodrmao uspavanu nacionalnu momčad u kojoj su neki isluženi igrači ukopani kao stupovi mosta u rijeci, jako duboko.

Novi izbornik s karakterom i autoritetom zahvalio bi se Srni, Oliću, Pranjiću, pa čak i indiferentnom Ćorluki na svemu što su do sad dali za hrvatsku reprezentaciju. Međutim, Čačić to ne može učiniti jer je jasno kako on ne bira igrače niti se zahvaljuje onima koje bi on kao vodeći čovjek “repke” trebao otpisati. On to nije učinio i na taj način je dao do znanja tko zapravo povlači sve konce u nacionalnoj selekciji.

Promjene koje se od izbornika u ovom trenutku očekuju trebale bi biti radikalne, ako ne želimo i dalje gledati blijedu igru Vatrenih. Da je povukao par hrabrijih poteza, možda bi ipak pokazao kako nije Mamićev čovjek. Možda bi se naše “zvjezdice” malo trgnule i počele igrati i boriti se za sveti dres s kojim se toliko ponose, a nacija bi Čačića barem djelomično, ako ne i većinski, prihvatila kao dobro rješenje na klupi Hrvatske. Ovako je nastavio hodati u Kovačevim cipelama, postavši nova marioneta Saveza.

I dok bi Maltu trebali pobijediti bez izbornika, navijača, pa da karikiram i golmana, protiv Bugara će to biti sasvim druga priča. Sumnjamo kako će Čačić nešto previše mijenjati kad je u pitanju sustav igre. Ostat će vjeran formaciji 4-2-3-1, koju je kao trener Lokomotive također forsirao. Za vrijeme karijere nije nam pokazao neke revolucionarne ideje i zamisli, stoga ništa specijalno ne treba očekivati ni u samoj igri reprezentacije.

Pitanje je koliko su i igrači motivirani za rad pod izbornikom za kojeg sad svi javno bruje kako je instaliran od strane Mamića i koji je tu, čisto radi reda, da nekog imamo na klupi, uz očito neizostavnog Romea Jozaka. Pritisak je i na samim igračima, koji su svojim blijedim izdanjima “otjerali” Kovača. Sad moraju pokazati da su loši rezultati ipak bili “zasluga” bivšeg izbornika, a ne njihove melankoličnosti na terenu. Čačić nije vrhunski motivator, odnosno “galvanizator” poput Ćire pa se s pravom pitamo kako će izgledati ta predstava pred sablasno praznim tribinama Maksimira?!

Hrvatski nogomet zagazio je u još dublji dio močvare i sve je više onih koji se nadaju kako će se u toj močvari i utopiti. Na Čačiću je da dokaže suprotno, da potvrdi svoje ime kao renomirani trener i odvede Hrvatsku na Euro. Ne uspije li, neće biti kraj svijeta, ali se nadamo da će napokon doći kraj vladajućoj garnituri u HNS-u.