EP usvojio rezoluciju o BiH u kojoj se ne spominju prava konstitutivnih naroda: Bošnjački političari likuju

Komšić EU
Foto: fah, commons.wikimedia.org, autor Ash Crow Fotomontaža: Narod.hr

Europski parlament usvojio je rezoluciju o Bosni i Hercegovini u kojoj se ne spominju prava konstitutivnih naroda. Odbijeni su amandmani pučana, za koje su glasali hrvatski zastupnici neovisno o stranačkom klubu, kojima bi se u tekst rezolucije ubacila prava konstitutivnih naroda, izvještava HMS.

Rezolucija izvjestitelja pučanina Paula Rangela, u kojoj se ne spominju prava konstitutivnih naroda, usvojena je s 483 glasa za, 73 protiv i 133 suzdržanih.

Protiv usvajanja rezolucije glasali su zastupnici HDZ-a Karlo Ressler, Tomislav Sokol, Sunčana Glavak i Željana Zovko, kao i zastupnici SDP-a Romana Jerković, Predrag Fred Matić, Biljana Borzan i Tonino Picula. Zastupnica Hrvatske konzervativne stranke Ruža Tomašić te nezavisni Mislav Kolakušić i Ivan Vilibor Sinčić bili su suzdržani, dok je za usvajanje rezolucije glasao IDS-ov Valter Flego. U prijedlogu rezolucije Europskog parlamenta o BiH, čiji je izvjestitelj pučanin Paulo Rangel, ne spominju se prava konstitutivnih naroda.

Tomašić i Picula kritizirali tekst rezolucije

“Europski parlament žali zbog činjenice da BiH i dalje krši Europsku konvenciju o ljudskim pravima jer nije provela presudu Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) u predmetima Sejdić-Finci, Zornić, Pilav i Šlaku u vezi suzbijanja diskriminacije i osiguranja demokratske jednakosti građana u izbornom procesu u zemlji, što je preduvjet za otpočinjanje pristupnih pregovora”, navodi se u rezoluciji.

Europarlamentarci su također pozvali na provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH bez odgode. Europski sud za ljudska prava kroz pet je odvojenih presuda utvrdio kako BiH diskriminira svoje građane ograničavajući njihovo pravo sudjelovanja na izborima etničkom pripadnošću ili mjestom prebivališta dok je Ustavni sud BiH u slučaju Ljubić potvrdio ulogu parlamentarnih domova naroda kao tijela u kojima moraju biti legitimni predstavnici svakog konstitutivnog naroda.

Zbog nespominjanja konstitutivnih naroda u rezoluciji hrvatski su zastupnici Željana Zovko, Ruža Tomašić, Tonino Picula i Sunčana Glavak kritizirali tekst rezolucije na plenarnoj sjednici održanoj jučer. Premijer Andrej Plenković izjavio je da je razgovarao s Rangelom, portugalskim zastupnikom iz redova EPP-a. Kazao je tada da je od Rangela doznao da EPP podržava prijedlog da se u rezoluciju ubaci referenca o konstitutivnim narodima, ali da se tome protive liberali i zeleni te da se čini da ni socijalisti nisu skloni tome.

Najjača grupacija u EP-u, Europska pučka stranka (EPP), kao i Europski konzervativci i reformisti (ECR) uložili su nekoliko amandmana na prijedlog izvješća u kojima se eksplicitno spominju prava konstitutivnih naroda.

> Plenković na sastanku s Erdoganom: Konstitutivni narodi u BiH moraju biti jednakopravni, osobito najmalobrojniji Hrvati

>Kritike hrvatskih eurozastupnika na izvješće o BiH: Želi se izbrisati konstitutivne narode 

Hrvatski zastupnici za amandman EPP-a; ljevica, zeleni i liberali protiv

Tako se u amandmanu EPP-a “pozdravlja osnivanje međuagencijske radne skupine u svrhu pokretanja pregovora o provedbi tih presuda i postizanja dogovora o potrebnim izmjenama Ustava i Izbornog zakona te očekuje da će se pitanje demokratske zastupljenosti svih građana i konstitutivnih naroda naposljetku riješiti”.

Za usvajanje tog amandmana glasao je 281 zastupnik, dok ih je protiv bilo 360, a 54 suzdržana. Amandman su podržali svi hrvatski zastupnici izuzev Mislava Kolakušića, koji je bio suzdržan. IDS-ov Valter Flego jedini je zastupnik liberalnog kluba Obnovimo Europu koji je glasao za usvajanje tog amandmana, dok su SDP-ovi Romana Jerković, Tonino Picula, Biljana Borzan i Predrag Fred Matić bili jedini socijaldemokrati koji su glasali za usvajanje tog amandmana.

Iako su svi zastupnici EPP-a glasali za, dok su zastupnici ECR-a i kluba Identitet i demokracija (ID) bili za ili suzdržani, amandman je pao jer su svi zastupnici Zelenih, Socijalista i demokrata (S&D) te Obnovimo Europu, izuzev hrvatskih zastupnika, glasali protiv amandmana, kao i svi, osim jednog, zastupnika Ujedinjene europske ljevice/Nordijske zelene ljevice.

U Rangelovom se izvješću navodi da se BiH i dalje suočava s “brojnim izazovima povezanima s vladavinom prava, demokratskim institucijama, ljudskim pravima i temeljnim slobodama”. Rezolucijom se osuđuje i “protuustavna, secesionistička, nacionalistička i provokativna retorika”, kao i veličanje ratnih zločina. Također se osuđuju izjave i prijedlozi kojima se “nastoji narušiti državnost i ustavne vrijednosti BiH”.

Parlament također traži ukidanje “segregacije u obrazovanju koja se posebno odražava u sadašnjoj diskriminacijskoj praksi ‘dviju škola pod jednim krovom’, kojom se institucionaliziraju etničke podjele, jačaju stereotipi i predrasude”.

Europski konzervativci i reformisti (ECR) predložili su brisanje tog dijela rezolucije i ubacivanje rečenice: “Europska unija u potpunosti poštuje odgovornost država članica za nastavni sadržaj i ustroj obrazovnih sustava te njihovu i kulturnu i jezičnu raznolikost”. Taj je amandman također odbijen. Rezolucijom se zahtijeva i usklađivanje triju kurikuluma, odnosno “razlika u podučavanju povijesti i udžbenicima”.

Bošnjački političari likuju zbog odbacivanja amandmana hrvatskih zastupnika

“Odbacivanje amandmana parlamentaraca iz Hrvatske i europskih ultradesničarskih stranaka, kojim se od BiH traži dodatno produbljivanje diskriminacije u izbornom procesu … jasna je poruka u kojem pravcu se buduće reforme Ustava i izbornog zakonodavstva u BiH trebaju kretati'”, navela je vodeća bošnjačka stranka SDA.

Željko Komšić, izabran za predstavnika Hrvata u BiH preglasavanjem Bošnjaka, izjavio je da je rezultat glasovanja u EU jasna poruka Hrvatskoj:
„To je bilo i očekivano s obzirom na činjenicu da to navodno legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda nema nikakvo uporište u presudama Europskog suda za ljudska prava. To je poruka koju Zagreb treba dobro primiti k znanju, jer sada je jasno da etnički koncept koji forsiraju u Bosni i Hercegovini nije prihvatljiv za EU“, istaknuo je uzurpator Komšić.

Bošnjački član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović ocijenio je hrvatsku politiku u BiH srozavanjem ugleda RH. Naveo je da je odbačena ideja Hrvatske da se u ovu rezoluciju uvede ‘retorika etničkih podjela’.
„Nakon odbijanja NATO-a na proteklom summitu da uvrsti slične formulacije u svoju deklaraciju, ovo je druga po redu važna poruka, nakon koje bi se službeni ni Zagreb trebao dobro zamisliti i početi mijenjati politiku prema Bosni i Hercegovini. Svaki pokušaj Zagreba da nameće rješenja Bosni i Hercegovini završit će neuspjehom i bespotrebnim srozavanjem ugleda Republike Hrvatske“, rekao je Džaferović.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hms.ba