Hrvatska na sve gorem putu – znate li kakvu politiku poticaja za obitelji imaju druge europske države?

Više nije novost kako Ministarstvo socijalne politike i mladih ima u pripremi akcijski plan za redefiniranje socijalnih naknada kojim bi uveli potpuno novi sustav poreznih olakšica za djecu. Vladajući tvrde kako će biti pravedniji, no čini se da bi mogao niti itekako lošiji za obitelji s više djece.

Spominjala se čak i opcija da se porezna olakšica za djecu ukine u potpunosti ili se spoji s dječjim doplatkom u univerzalnu naknadu za svu djecu. Znate li kakvu politiku poticaja za obitelji imaju druge zemlje? Donosimo pregled nekoliko njih.

Kako to izgleda u drugim europskim državama?

Njemačka

U Njemačkoj svi roditelji imaju pravo na dječji doplatak za svoju djecu – njemački državljani, državljani e EU s prebivalištem u Njemačkoj, kao i građani koji nisu državljani zemalja članica EU, a imaju dozvolu boravka u Njemačkoj (dozvolu tipa Niederlassungserlaubnis ili Aufenthaltserlaubnis).

Dječji doplatak za prvo i drugo dijete iznosi 184 eura, za treće 190 eura i za četvrto i svako iduće 215 eura. Treba dodati i da neke institucije i poslodavci djeci svojih radnika isplaćuju dodatnu sumu na dječji doplatak. Nadbiskupija Freiburg, primjerice, djetetu svakog svog zaposlenika mjesečno isplaćuje 70 eura.

Austrija

Doplatak za djecu u Austriji je i obiteljski doplatak, bez obzira na prihode i imovinu. Pravo na dječji doplatak imaju austrijski državljani i državljani EU, kao i državljani trećih zemalja s prebivalištem u Austriji koji s djetetom žive u istom kućanstvu.

Visinu doplatka odeđuje dob djeteta. Do treće djetetove godine dobije se 105, 40 eura mjesečno, zatim od treće do desete godine djeteta 112, 70 eura. U dobi od 10 do 19 godina dobije se 130, 90 eura po djetetu. Od 19. godine dječji doplatak raste na 152,70 eura. Za djecu s teškoćama dobije se 138,30 eura mjesečno.

Ukoliko obitelj ima nekoliko djece obiteljski se doplatak povećava, mjesečno za dvoje djece 12, 80 eura, za obitelji s troje djece 47,80 eura, a za obitelji s četvero djece 97,80 eura. Nakon petog djeteta odobrava se i nadoplata od 50 eura mjesečno. No, ne stajemo tu jer prije početka školske godine svako kućanstvo s djecom dobije još 100 eura.

Francuska

Francuska ima jedan specifičan sustav, naime, Francuzi dječji doplatak mogu dobiti tek nakon rođenja drugog djeteta, a ovaj se iznos povećava nakon rođenja trećeg. Za veći broj djece roditelji su nagrađeni i što se tiče poreznog sustava – obitelji s četvero ili više djece moraju plaćati porez iako samo do određene granice.

Francuzi tako za dvoje djece dobiju 130 eura, te 166,5 eura za svako iduće dijete. Za svako dijete osim najstarijeg za obitelji s manje od troje djece naknada se povećava za 65 eura od djetetovog 14. rođendana.

Irska

Sva djeca koja žive u Irskoj imaju pravo na dječji doplatak bez obzira na primanja roditelja.

Za jedno dijete dječji doplatak iznosi 135 eura, za dvoje djece 270 eura, za troje djece 405 eura, za četvero djece 540 eura, petero 675 eura, šestero 810 eura, sedmero 945 eura i osmero 1080 eura.

Švedska

Svako dijete prima dječji doplatak bez obzira na prihode roditelja.

Za prvo dijete dječji doplatak iznosi 115 eura, 247 eura za dvoje djece, 412 za troje djece, 638 eura za četvero djece, 891 euro za petero djece, a za šesto i svako iduće dijete dodaje se još 137 eura mjesečno.

Finska

U Finskoj također sva djeca imaju pravo na dječji doplatak.

Za prvo dijete roditelji dobiju 95 eura, za drugo 105, za treće 135, za četvrto 154, za peto 174 eura mjesečno.

Švicarska

U Švicarskoj se dječji doplatak razlikuje od kantona do kantona, također ovisno o broju i dobi djece, te o zaposlenju roditelja. Tako npr. jedan kanton isplaćuje 140 eura, a drugi 268 eura. Treće dijete ima pravo na veći doplatak.

Stanje u Hrvatskoj nije nimalo dobro

Hrvatska za socijalne naknade daje najmanje 24 milijarde kuna i iako se čini kao ogroman iznos to nije tako. Hrvatska zapravo na socijalne naknade troši bitno manje od EU prosjeka koji iznosi 30 posto BDP-a. Hrvatska izdvaja oko 21 posto, a to nije dovoljno.

U Hrvatskoj dječji doplatak možete ostvariti ako ste roditelj (bračni ili izvanbračni), posvojitelj, skrbnik, očuh, maćeha, baka, djed, udomitelj, punoljetno dijete bez oba roditelja na redovitom školovanju. Ukupni dohodak ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini ne smije prelaziti 50 % proračunske osnovice, odnosno 1.663 kune (223 eura). Pravo imaju osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu s djetetom koje je mlađe od 15 godina, odnosno 19 godina za srednjoškolsko dijete, a ako je djetetu oštećeno zdravlje, pravo na doplatak se može ostvariti najduže do njegove 21. godine.

Iznos doplatka za djecu određuje se prema visini ostvarenoga ukupnog dohotka po članu kućanstva mjesečno, pa postoje tri cenzusne grupe prema kojima se utvrđuje visina doplatka. Tako doplatak za djecu u obitelji čiji mjesečni prihod po članu kućanstva nije viši od 543,14 kuna (73,00 eura) iznosi 299,34 kuna (40 eura), za obitelji čija su primanja od 543,14 kuna (73 eura) do 1.119,53 kuna (150 eura) po članu iznosi 249,45 kuna (33 eura), te za obitelji koje imaju prihod od po članu 1.119,53 kuna (150 eura) do 1.663,00 kuna (223 eura) iznosi 199,56 kuna (27 eura).

Osim toga, korisniku uz utvrđenu svotu doplatka za djecu pripada i dodatak u iznosu po 500 kn za treće i četvrto dijete, znači o 1 000,00 kn mjesečno ako koristi doplatak za troje i više djece.

Po pitanju poreznih olakšica koje još uvijek postoje u Hrvatskoj svaki zaposlenik ima pravo mjesečno zaraditi 2600 kuna na koje ne treba platiti porez, a iznos se povećava za svaku uzdržavanu osobu.

Roditelji koji zajedno zarade 25.000 kuna i imaju troje djece mjesečno uplate 2360 kuna poreza manje nego da nemaju djecu. Ukupno se u proračun godišnje uplati 1,88 milijardi kuna manje zbog olakšica na djecu. Tako zapravo roditelji svoj zarađeni novac ne uplaćuju vladi u državni proračun – i tu vlada zapravo vidi problem, te pod krinkom pravednije socijalne raspodjele želi ukinuti porezne olakšice za djecu.

Loš novi model pod krinkom pravednije socijalne raspodjele

U novom modelu svaki zaposleni roditelj imao bi pravo na umanjenje plaćanja poreza za 200 do 600 kuna, ovisno o broju djece. Što je s onima koji imaju više od troje djece, ostali bi samo na 600 kuna?

Dječji doplatak primalo bi više djece, jer bi se dohodovni cenzus za primanje doplatka mogao povećati sa sadašnjih maksimalnih 1663 kune po članu obitelji na 2200 kuna, no to ne bi previše “oštetilo” proračun.

Plaća bi se povećala kod onih koji imaju plaću manju od 5000 kuna bruto, a svima ostalima plaća bi se smanjivala u neto svoti. Dodatni se novac može dobiti tek nakon podnošenja godišnje porezne prijave. Ipak, za obitelji s više djece, tvrde u udruzi Roda, plaća bi mogla biti manja čak za 2000 kuna.

Iznosi doplatka kretali bi se od 100 do 300 kuna, no na njega bi imali pravo svi koji zarađuju manje od 2200 kuna po članu kućanstva, čime bi se povećao broj korisnika.

Jesmo li bolji ili lošiji od drugih zemalja?

Problem je što u Hrvatskoj smisao dječjeg doplatka nije potpora za dijete, nego jedan oblik socijalne naknade, budući da se doplatak isplaćuje samo djeci u obiteljima s nižim primanjima. Iako je malo vjerojatno da će način i visina dječjeg doplatka značajnije pridonijeti rastu nataliteta, ipak je ovaj način isplate pokazatelj koliko je državi i svakoj dosadašnjoj vlasti stalo do djece, mladih i općenito populacijske politike.

Isto je i s poreznim olakšicama, obiteljima s više djece će se uzeti puno više poreza, a dat će se izrazito siromašnim obiteljima vrlo mali iznosi. Time obiteljska politika zapravo postaje čista socijalna politika. Nema spasa u poreznim olakšicama, ali ako nastavimo ovim putem mogla bi nam ostati država, ali bez stanovnika…