Hrvatski europarlamentarci kažu da sustavne provjere na granicama više štete nego koriste

Hrvatski europarlamentarci su u srijedu u raspravi u Europskom parlamentu o gužvama na graničnim prijelazima između Slovenije i Hrvatske upozorili da uredba EU-a o sustavnim provjerama na granicama šteti hrvatskom turizmu i gospodarstvu, a ne rješava problem sigurnosti građana.

Zastupnik u Europskom parlamentu (EP) Ivan Jakovčić (IDS/ALDE), koji je inicirao raspravu, je kazao da rješenje tog problema leži u uvođenju ciljanih kontrola, posebice tamo gdje je sigurnosni rizik mali, i upozorio na moguće ozbiljne posljedice provođenja potpunih graničnih kontrola za turizam koji čini 20 posto BDP-a Hrvatske.

Primjena uredbe EU-a od 15. ožujka 2017. započela je početkom travnja sustavnim provjerama svih putnika koji prelaze preko državne granice na vanjskim granicama Unije, ali sukladno obvezi iz Uredbe i na unutarnjim granicama prema Mađarskoj i Sloveniji.

Uredba o uvođenju sustavnih kontrola primjenjuje se na ulasku i izlasku iz EU-a na građane trećih zemalja, ali i građana EU-a. Do tada su se sustavno provjeravali samo građani trećih zemalja, ali je zbog terorističke prijetnje uredba proširena i na državljane Unije koji su se unutar schengenskog prostora mogli kretati bez nadzora.

“Ispravno rješenje je uvođenje ciljanih kontrola kao pravilo, kao pisano pravilo, pogotovo tamo gdje je sigurnosni rizik minimalan, a totalne kontrole uvesti kao iznimku samo u slučaju rizičnih obavještajnih podataka”, kazao je Jakovčić u raspravi o “Provedbi Uredbe (EU) 2017/458 u pogledu jačanja kontrola provjerom u relevantnim bazama podataka na vanjskim granicama”.

“Uredba objektivno ne rješava problem sigurnosti građana, ali značajno komplicira život pogotovo onih ljudi koji žive uz granicu i čini štetu turizmu”, istaknuo je Jakovčić i pozvao Europsku komisiju da odmah predloži reviziju Uredbe i uvaži činjenicu da su se ciljane kontrole, koje su bile u praksi i donedavno, pokazale primjerenim rješenjem.

U svom je izlaganju upozorio na apsurdnu situaciju, navodeći da je Komisija 15. svibnja smanjila prognozu rasta BDP za Hrvatsku zbog “neobično dugih kolona na graničnim prijelazima” jer direktno štete turizmu koji čini 20 posto BDP-a.

“Dakle, Komisija predlaže propise, a onda temeljem njihove provedbe daje negativnu prognozu gospodarskog rasta”, upozorio je hrvatski europarlamentarac.

Jakovčić ukazuje i na još jedan konkretan apsurd, kada turist koji je već jednom prošao kontrolu ulaska u Istru, zaželi ići na jednodnevni izlet u Veneciju.

“Tamo ga opet dočeka višesatna kontrola čime takvi izleti postaju muka, a ne užitak”, odao je i izrazio uvjerenje da zastupnici dijele njegovo mišljenje da je ipak glavni apsurd taj što smo iz Jugoslavije lakše odlazili u Italiju i Austriju nego danas iz Hrvatske u Sloveniju ili obrnuto, a obje smo članice EU.

Jakovčić je pozdravio dogovor koji su sa čelnikom Komisije Jeanom-Claudeom Junckerom postigli hrvatski premijer Andrej Plenković i njegov slovenski kolega Miro Cerar, ali opetovano upozorava da taj dogovor triju strana nije riješio problem velikih zastoja u prometu te u, konačnici, slobodnog kretanja ljudi i roba.

Jozo Radoš, HNS-ov zastupnik u Klubu zastupnika Saveza liberala i demokrata za Europu, smatra da Europska unija nema snage riješiti dva ključna pitanja: izvore migrantske krize i “homogeniziranja schengenskog prostora”.

EU u nedostatku rješenja poseže za birokratskim mjerama na granicama, tvrdi Radoš, ističući da se na taj način teroristi, koji su građani Unije, ne mogu zaustaviti.

“U nemogućnosti rješavanja uzroka i izvora terorizma i prijetnji sigurnosti izvan svojih granica kao i na svom teritoriju, Europska unija je posegnula za najjednostavnijim birokratskim rješenjem”, kazao je Radoš.
Smatra da mjera pooštrenje kontrola na graničnim prijelazima nije rješenje za problem terorizma jer su teroristi najčešće državljani EU.

Ta mjera, vjeruje Radoš, više šteti nego koristi te ističe da bi usmeni dogovor Juncker-Plenković-Cerar trebao postati pisani dokument.

Zastupnik Ivica Tolić (HDZ/EPP) je upozorio na činjenicu da je Europska unija primila veliki broj migranata bez valjane provjere te Uredba 2017/458 o strožoj kontroli granica u ovom trenutku znači samo alibi za administraciju u slučaju daljnjih napada na europskom tlu.

Naglasio je i dvojbenost ove Uredbe koja nije lako razumljiva ni onima koji ju primjenjuju jer daje bezbroj mogućnosti tumačenja i primjene te je stoga ne mogu razumjeti i prihvatiti ni građani Europske unije.

“Učinci ovog dokumenta su: kaos u prometu unutar Europske unije, šteta u gospodarstvu i maltretiranje vlastitih građana. Na kraju, granica između Slovenije i Hrvatske ne može i ne smije biti vanjska granica Europske unije. Ako se tako tretira, onda Hrvatska nije punopravna članica Unije”, rekao je Tolić.

Smatra da Hrvatska ispunjava sve kriterije za ulazak u schengenski režim te da pridruživanje ne smije biti političko pitanje, niti smije biti uvjetovano paketom s drugim članicama.

“U svakom slučaju, sustavnu kontrolu granica treba odmah suspendirati”, rekao je Tolić.

Tonino Picula, (SDP/S&D), također očekuje da ta priča dobije institucionalni okvir, ali misli da je dobro da je došlo već do samog prepoznavanja problema i da se o njemu raspravlja u EP-u.

“Uredba nije ostvarila svoj cilj. Hrvatska po tom pitanju više nije usamljena”, istaknuo je Piciua, aludirajući na Češku i Slovačku koje su također izrazile zabrinutost zbog zastoja na slovensko-hrvatskoj granici koju prelaze brojni turisti iz spomenutih zemalja.

Uvjeren je da je pravo rješenje puna suradnja sigurnosno-obavještajnih službi zemalja članica, podsjetivši da europskim politikama nedostaje ta sigurnosno-obavještajna komponenta.

Koliko će se spomenuti dogovor “trojke” pokazati korisnim pokazati će praksa prelaska granica tijekom špice u turističkom dijelu godine, smatra Picula.

“Nadam se da je to korak u pravom smjeru, no vidjet ćemo vrlo brzo je li on dovoljan. Čini mi se da je već samo odustajanje od rigorozne implementacije spomenute uredbe na neki način priznanje da u ovom obliku nije smjela biti ni donesena”, kazao je Picula.

Dubravka Šuica (HDZ/EPP) je kazala da je, fokusirajući se na sigurnost i uzimajući u obzir da je svim članicama EU-a u interesu nesmetan protok ljudi i roba, važno djelovati zajedno kako bismo izbjegli moguće negativne utjecaje ove uredbe na gospodarstvo i turizam.

“Hrvatska vlada s premijerom Andrejem Plenkovićem, i mi zastupnici u EP-u koristimo sve raspoložive instrumente i kontakte kako bismo ubrzali rješavanje ovog problema, a dogovor Juncker, Plenković i Cerar je već bitno pridonio prohodnosti na hrvatsko-slovenskoj granici”, kazala je Šuica.

Pozdravljajući trilateralni dogovor da se sa sustavnih kontrola u slučaju stvaranja velikih gužvi i čekanja duljih od 15 minuta prijeđe na ciljane kontrole, Šuica također smatra da tu odluku treba formalizirati. U izlaganju je ponovila i da je ulazak u Schengen hrvatski prioritet.

Ruža Tomašić, iz redova europskih konzervativaca i reformista (HKS/ECR), podržava jače kontrole jer se, kako je kazala, nažalost nalazimo na točki s koje nema povratka, barem dok se sigurnosni problem ne riješi.

“Ali bih doista željela da se pozabavimo uzrocima, a ne samo posljedicama. Postoji razlog zašto smo uveli jače kontrole, ne samo na vanjske, nego i na unutarnje granice. Hrvatska je danas žrtva tih kontrola, a ni na koji način nije doprinijela sigurnosnom kaosu u Europi”, kazala je Tomašić.

Marijana Petir, (EPP), upozorila je na negativne učinke uredbe na turizam, ribarstvo i poljoprivredu i pozvala na ublažavanje uredbe, tj. provedbu ciljanih kontrola kako bi se osigurao nesmetan protok ljudi.

Istaknula je da “dva milijuna Nijemaca, milijun Slovenaca i milijun Talijana te 800.000 Poljaka, 500.000 Francuza i nekoliko stotina tisuća Čeha i Slovaku znaju zašto odabiru Hrvatsku za ljetni odmor”.

Slovenska europarlamentarka Tanja Fajon (S&D) je kazala da je 7. travnja bila među tisućama putnika koji su pet sati čekali na prelazak iz Slovenije u Hrvatsku, ističući pritom da to “nije bilateralno pitanje između dvije zemlje”.
Fajon smatra da se treba pronaći rješenje koje treba uvesti u schengenski kodeks.

Potpredsjednik Europske komisije Andrus Ansip je kazao da je sigurnost jedna od najvećih zabrinutosti europskih građana, ali da je Unija “potpuno opremljena za sučeljavanje s terorizmom” te najavio mogućnost izuzeća od sustavne kontrole kada postoje opravdani razlozi te se postigla ravnoteža između procjene opasnosti i slobode kretanja.

“Komisija je svjesna izazova provedbe prve faze uredbe i zato surađuje s nacionalnim vlastima”, poručio je Ansip.