Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu (EP) Jozo Radoš istaknuo je u srijedu u dopisu Europskoj komisiji da broj Hrvata u Srbiji kontinuirano pada zahvaljujući srbijanskoj politici, uključujući i aktualnog predsjednika Tomislava Nikolića koji je nedavno izjavio da Bunjevci nisu Hrvati i darovao im udžbenike na ćirilici.
Zastupnik HNS-a podsjeća da je poštivanje manjinskih prava jedna od temeljnih vrijednosti EU-a, a prava hrvatske nacionalne manjine regulirana Sporazumom sa Srbijom i Crnom gorom iz 2005. koji Beograd konstantno krši.
“Kako će Europska komisija osigurati ostvarivanje prava hrvatske manjine u Srbiji tijekom pregovora EU-a sa Srbijom?”, napisao je Radoš u zastupničkom pitanju izvršnom tijelu EU-a.
Tvrdi da je posljedica srbijanske politike stalni pad broj Hrvata u Srbiji s više od 120 tisuća godine 1971. na oko 47 tisuća 2011., čemu je pridonijelo i iseljavanje oko 30 tisuća Hrvata u vrijeme rata pod raznim vrstama pritisaka.
“Pogoršanju ovoga stanja dodatno pridonose provokacije srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića koji je darovao Bunjevcima udžbenike na ćirilici, tiskane iz ‘vlastitih’ donacija”, upozorava Radoš.
Oko 16.500 Bunjevaca u Srbiji, okupljenih oko Bunjevačkog nacionalnog vijeća, niječu hrvatsku pripadnost ističući kako su autohtona etnička skupina u Srbiji dok se većina Bunjevaca u Bačkoj deklariraju kao Hrvati.
Nikolić je nedavno donirao ćirilične udžbenike Bunjevcima u Vojvodini, a na kritike iz Zagreba da se radi o politici asimilacije Hrvata u Srbiji odgovorio je izjavom da Bunjevci nisu Hrvati nego su posebna manjina.
“Bunjevci nisu ni Srbi ni Hrvati, oni su svoji. Srbija ih kao takve sa zahvalnošću prihvaća”, rekao je srbijanski predsjednik koji se ranije zauzimao za zajednicu Bunjevaca kao “autohtoni južnoslavenski narod” niječući njihovu pripadnost hrvatskom narodu.
Po Radoševim riječima, u Srbiji nije donesen propis o zastupljenosti Hrvata u lokalnim, regionalnim i nacionalnim predstavničkim tijelima, potiče se podjela na Bunjevce i Šokce i favoriziranje onih Bunjevaca koji se ne izjašnjavaju Hrvatima.
U pitanju EK-u upozorio je i da se ne poštuju odredbe o nazivima naselja na hrvatskom jeziku, ne postoje udžbenici na hrvatskom jeziku u školama hrvatske nacionalne manjine, a kasni otvaranje odjela za hrvatski jezik na sveučilištu u Novom sadu i Učiteljskom fakultetu u Subotici.
Jučer je i potpredsjednik Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta Andrej Plenković na sjednici EP-a u Strasbourgu zatražio zaštitu prava Hrvata u Srbiji. Za donaciju udžbenika na ćirilici rekao je kako je riječ o potezu koji predstavlja kontinuitet politike razvodnjavanja hrvatskog korpusa, odnosno hrvatske manjine na teritoriju Srbije kakvu srbijanska vlast provodi početka devedesetih i naglasio da je takva politika neprihvatljiva.
Plenković je apelirao da Europska komisija u procesu pregovora o pristupanju Srbije u EU, a osobito u okviru poglavlja 23. i 24., inzistira na poštivanju Sporazuma o zaštiti manjina između Hrvatske i Srbije iz 2004. te da to bude jedan od sastavnih elemenata za daljnji put Srbije prema Europskoj uniji.
Hrvati koriste Europski parlament za prikupljanje bodova na svojoj lokalnoj političkoj sceni, odgovorila je u srijedu u beogradskom tisku potpredsjednica Socijalističke partije Srbije (SPS) i zamjenica predsjednika vanjskopolitičkog odbora u srbijanskom parlamentu Dijana Vukomanović.
 Jozo Radoš istaknuo je u srijedu u dopisu Europskoj komisiji da broj Hrvata u Srbiji kontinuirano pada zahvaljujući srbijanskoj politici, uključujući i aktualnog predsjednika Tomislava Nikolića koji je nedavno izjavio da Bunjevci nisu Hrvati i darovao im udžbenike na ćirilici.){kind=link}