Europska komisija danas je objavila rezultate procjena prijedloge proračuna zemalja članica eurozone prema sustavu ranog uočavanja financijskih teškoća.
Hrvatska koja se nalazi u proceduri prekomjernog deficita prema odluci Europske komisije od 21. siječnja 2014., nalazi se pod dubinskom analiziom mjera koje je poduzela.
Europska koisija danas je objavila kako će rezultate te analize objaviti na proljeće.
Prema usvojenom planu procedure prekomjernog deficita Hrvatska se obvezala proračunski deficit smanjiti do 2016.
Pročitajte osam mjera koje Vlada trebala realizirati u 2014. godini.
Maksimalna dopuštena razina duga država članica EU iznosi 60 posto BDP-a. Hrvatska vlada najavila je da će dug države u 2015. porasti na 82% BDP-a.
Francuska je dobila još tri mjeseca da proračunski deficit svede ispod dopuštene razine u Europskoj uniji, a u protivnom prijete joj sankcije. objavila je Europska komisija.
Francuska je još lani trebala svoj proračunski manjak svesti ispod najviše dopuštene razine u EU od tri posto BDP-a, a u lipnju prošle godine ministri financija EU-a produljili su joj rok za dvije godine, do 2015., zbog recesije u eurozoni.
Komisija predviđa da će francuski manjak iznositi 4,5 posto BDP-a u 2015.
Francuska je jedna od sedam zemalja, uključujući visoko zaduženu Hrvatsku, Italiju i Belgiju, kojima je u petak rečeno da smanje deficit u skladu s proračunskim propisima EU, ali zbog njezina prevelika deficita Francuskoj prijete i sankcije.
“Odabrao sam ne kažnjavati”, rekao je predsjednik EK-a Jean-Claude Juncker u intervjuu za talijanski denvnik la Repubblica i druge europske listove od petka.
“Bilo bi lako kažnjavati zemlje koje ne poštuju propise Pakta o stabilnosti i rastu, samo primijenimo predviđene procedure, ali ja sam odabrao saslušati ih”, rekao je Juncker.
Povjerenik EK-a za gospodarstvo Pierre Moscovici naglasio je da će “sve mogućnosti” biti na stolu kada se bude ocjenjivao francuski plan u ožujku.
Moskovici, koji je Francuz, nije isključio sankcije te je rekao “Komisija će, naravno biti krajnje zahtjevna”.
Do danas nijedna zemlja eurozone nije bila kažnjena jer nije ispunila europske propise o maksimalno dopuštenoj razini duga koji iznosi 60 posto BDP-a.
Francuska, Italija i Belgija pisale su Komisiji i predstavile dodatne reforme za 2015. kojima nastoje svesti svoje zemlje u okvire EU.
Tromjesečno produljenje treba trima zemljama omogućiti da bolje prilagode svoje proračunske planove i da se procijeni puni učinak dosadašnjih uloženih napora.
Od Italije je zatraženo da učini više da smanji svoj dug koji je među najvišima u eurozoni.
Španjolskoj, Malti, Austriji i Portugalu prijeti da ne ispune propise o pračunskom dugu, upozorila je EK.
Proračunski prijedlozi Njemačke, Irske, Luksemburga, Nizozemske i Slovačke dobili su zeleno svjetlo.
Estonija, Latvija, Slovenija i Finska uglavnom poštuju propise.
Berlin je ponovno pozvan da učiniti više da pojača javna ulaganja i rast.
Komisija nije razmatrala proračunske planove Grčke ili Cipra jer se na njih primjenjuju programi zajmova za izlazak iz dužničke krize, a ti programi već uključuju monitoring njihovih gospodarskih reforma.
U cjelini za eurozonu koju čini 18 članica, Komisija je predvidjela da će ukupni deficit pasti na 2,4 posto BDP-a u 2015, a dug bi trebao lagano porasti na 93,6 posto BDP-a.
Ovog tjedna Juncker je predstavio svoj investicijski plan od 315 milijarda eura koji bi trebao pokrenuti europsko gospodarstvo.
Eurozona je lani izašla iz recesije, no rast je kržljav, a nezaposlenost izuzetno visoka.
The @EU_Commission‘s Macroeconomic Package http://t.co/yOg3fZ1NnD #EUsemester per country: http://t.co/0eNmsiLrg5 pic.twitter.com/yc7DBjgxu7
— European Commission (@EU_Commission) November 28, 2014
