U prva tri mjeseca ove godine stvorio se deficit od 7,4 milijarde kuna, što je gotovo 55 posto deficita planiranog za cijelu godinu, ako se nastavi ovim tempom, deficit će biti veći od 20 milijardi. Najavljuje se i novo zaduženje, novi ministar Boris Lalovac trebao donijeti desetak milijardi kuna novog zaduženja, te kredit kod banaka za pokrivanje još jedne rupe u zdravstvu.
Javni dug u 2004. bio je 94,5 milijardi kuna, kamate manje od 4 milijarde kuna, a 2013. iznosio je 220 milijardi kuna – kamate 9,3 milijarde kuna.
Slavko Linić je u svom mandatu samo kamate platio 19 milijardi kuna, a to je gotovo godišnja plaća cijelog javnog sektora.
Linić je od kraja 2011. u svom mandatu povećao javni dug za 48,7 milijardi kuna, a ove je godine ukupno za refinanciranje i zaduženje trebat će dodatne 42 milijarde kuna. Kamate u 2015. bit će veće od 12 milijardi kuna.
Uz ovakvu stopu zaduživanja, potreban je rast gospodarstva veći od 4 posto da bi Hrvatska mogla plaćati kamate na zaduženja, a to se prema procjenama analitičara neće dogoditi u idućih tri do pet godina.
Porezna presija više ne daje dovoljan rast prihoda, što je dokaz prevelikog poreznog tereta, ali i slabljenja gospodarstva.
Zbog punjenja blagajne, pokrenuta je akcija naplate 19 milijardi kuna dugova i u Ministarstvu financija počela je velika inventura čiji će rezultat na vidjelo izbaciti saldo poreznih dugova gospodarskih subjekata.
Preklani su poreznici izdali 78.334 rješenja o ovrsi na ukupno 8,7 milijardi kuna. Tijekom 2013. izdano je ukupno 125.038 rješenja o ovrsi pljenidbom i prijenosom novčanih sredstava ovršenika koje imaju na računu kod banke i to 75.968 za fizičke osobe i 49.070 za pravne osobe, te je ukupno naplaćeno 2,3 milijarde kuna.
Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić rekao je na današnjoj konferenciji za novinare kako bi Hrvatska u prvom kvartalu mogla ostvariti pozitivnu stopu rasta BDP-a.
Grčić kaže da na to ukazuju svi glavni makroekonomski pokazatelji za prvo tromjesečje, među ostalima rast industrijske proizvodnje, trgovine na malo, izvoza, a ističe i kako je u travnju broj nezaposlenih po prvi put smanjen na godišnjoj razini nakon 2008. godine.
Nitko drugi osim ministra Grčića nije prognozirao rast hrvatskog gospodarstva u ovoj godini, a uz najavljena daljnja rezanja to ne izgleda realno.
