Predsjednik HDZ-ova Odbora za financije Tomislav Ćorić izrazio je nezadovoljstvo vladinim Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2016. do 2018. godine istaknuvši da bi daljnja provedba iste ekonomske politike vodila daljnjem srozavanju loših ekonomskih pokazatelja te bi se nastavilo naše ekonomsko udaljavanje od Europe.
“Sadržajem Smjernica ekonomske i fiskalne politike u trogodišnjem razdoblju možemo biti samo konsternirani jer su u njima sve nade u postizanje ekonomskog rasta u tom razdoblju prije svega orijentirane na izvoz i ovisi o tome hoće li naša emitentna tržišta u EU u koja izvozimo rasti ili će se EU i zemlje u koje izvozimo oporaviti. Istovremeno, domaće komponente agregatne potražnje – osobna i državna potrošnja te investicije će minimalno ili nikako neće utjecati na gospodarski rast”, kazao je Ćorić na konferenciji za novinare.
Upitao se da li rast našeg gospodarstva kreiramo mi ili netko drugi. Naglasio je kako ključni makroekonomski pokazatelji u našoj zemlji za razdoblje od 2012. do 2015. godine pokazuju kako to razdoblje za našu zemlju predstavlja ekonomski izgubljene godine jer smo doživjeli eksploziju javnog duga, imamo rekordne deficite u Europi te imamo rekordnu nezaposlenost, kao i rekordnu nezaposlenost mladih te konstantan pad.
Navodeći kako se u Smjernicama upozorava da “utemeljenost rasta na izvoznoj komponenti prate i izraženi rizici”, upitao se što će se dogoditi ako podbaci rast izvoznih tržišta. Drži kako će to jedino značiti izostanak bilo kakvog ekonomskog rasta. Također, upozorio je i da se u Smjernicama priznaje kako je Hrvatska u posljednjih pet godina doživjela značajno povećanje uvozne ovisnosti upitavši se što je Vlada učinila da se ta ovisnost smanji i da se afirmira domaća proizvodnja.
Navodeći kako u Smjernicama Vlada za iduću godinu projicira rast BDP-a od jedan posto, u 2017. od 1,2 posto dok bi on u 2018. trebao biti 1,5 posto. “Ove godine se očekuje rast BDP-a od 0,4 posto dok se na razini prosjeka EU očekuje rast BDP-a od 1,8 posto, a iduće godine rast od 2,1 posto. Uz takav srednjoročni rast Hrvatska ne može zaustaviti daljnje ekonomsko udaljavanje od EU, daljnju divergenciju i pad kreditnog rejtinga. Također, ne može se zaustaviti i daljnji porast javnog duga u RH”, upozorio je Ćorić.
Naglasio je kako se uz takav rast ne može ostvariti niti projekcija Vlade, iskazana u Smjernicama, da bi u 2018. godini nezaposlenost u zemlji trebala iznositi 14,3 posto, u odnosu na 17,1 posto u ovoj godini. “Ta nezaposlenost se ne može doseći uz ovakav rast, osim u slučaju da i dalje taktika smanjenja broja nezaposlenih počiva na iseljavanju mladih i na brisanju iz evidencije što je slučaj u nekoliko zadnjih godina”, kazao je.
Upitavši se na temelju kojih analitičkih i metodoloških podloga su napravljene te vladine Smjernice, Ćorić je rekao da po njima naša Vlada do 2017. predviđa rast javnog duga na razini od 92,5 posto BDP-a dok istovremeno Europska komisija (EK) predviđa da će već iduće godine naš javni dug dostići 93,9 posto BDP-a.
Također, Smjernice za iduću godinu predviđaju deficit od 3,9 posto BDP-a, a EK da će naš deficit biti 5,7 posto BDP-a. “Postavlja se pitanje je li i u slučaju izrade tih Smjernica ponovno korištena neka posebna metodologija ili ćemo se konačno orijentirati na europsku praksu kako bi to trebalo i biti”, kazao je Ćorić.
Upitan hoće li Hrvatska moći, zbog sadašnjih loših ekonomskih rezultata i dalje ispunjavati svoje obaveze prema vjerovnicima, odgovorio je da nam kratkoročno na ruku ide činjenica što su kamatne stope na svjetskim financijskim tržištima na povijesnim minimumima pa naše ispunjavanje obaveza nije dovedeno u pitanje.
No, promjena monetarne politike Europske središnje banke i rast kamatnih stopa koji se očekuje u drugoj polovici 2015. u potpunosti će izmjeniti situaciju i utjecati na našu sposobnost izvršavanja obaveza. “To će tada biti puno teže ako se ovakvi ekonomski trendovi nastave”, upozorio je Ćorić.
Vlada je na sjednici krajem srpnja prihvatila Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2016. – 2018. godine, u kojima procjenjuje se da će ove godine rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) iznositi 0,4 posto, a iduće ubrzati na 1 posto. Time su blago snižene ranije projekcije Vlade (kod donošenja proračuna za 2015. godinu), prema kojima se u ovoj godini očekivao rast BDP-a od 0,5 posto, u 2016. za 1,3 posto, a u 2017 za 1,7 posto.
Nadalje, proračunski deficit, prema ESA 2010 metodologiji, u 2016. će iznositi 3,9 posto BDP-a, a u 2017. će iznositi 2,7 posto BDP-a, projekcije su Vlade.
U skladu s planiranim manjkom proračuna konsolidirane opće države, odnosno potrebama za financiranjem u 2015. godini, u smjernicama se očekuje da će dug opće države na kraju ove godine iznositi 296,9 milijardi kuna ili 89,8 posto BDP-a. Uslijed daljnje provedbe mjera fiskalne konsolidacije u okviru Procedure prekomjernog proračunskog manjka, pak, trend rasta duga opće države stabilizirat će se na razini od 92,5 posto BDP-a u 2017., nakon čega se u 2018. očekuje i smanjenje duga opće države na 92,4 posto BDP-a, projekcija je iz smjernica.
Trenutno je, navodi se u smjernicama, u izradi strategija upravljanja javnim dugom s ciljem postizanja najnižih srednjoročnih i dugoročnih troškova financiranja te održavanja prihvatljive razine rizika.
